data-nosnippet>
Dopisnik Federalne televizije iz Sjedinjenih Američkih Država Ivica Puljić u Dnevniku 2 analizirao je američko-izraelske napade na Iran, govoreći o uzrocima, ciljevima i mogućim posljedicama ove vojne kampanje.
Odgovarajući na pitanje da li je potez Washingtona iznenađujući, Puljić je ocijenio da jeste i nije. Prema njegovim riječima, operacija se duže vrijeme pripremala, iako su paralelno tekli pregovori između SAD-a i Irana. Nagli preokret otvorio je pitanje stvarnih motiva administracije predsjednika Donald Trump.
„Jeste i nije iznenađujući. Ovo se dugo pripremalo. Isto tako su dobro tekli pregovori između SAD-a i Irana. I odjednom dolazi do svega ovoga, zbog čega – Trump kaže u poruci Irancima, sloboda je u vašim rukama, oborite svoju vladu, ja vam dajem što nijedan predsjednik nije. Očigledno da Trump poziva na promjenu režima u Iranu. Moramo biti sigurni da Iran ne dođe do nuklearnog oružja – to je drugi cilj. A Trump iranskoj vojsci poručio – morate položiti oružje, vaše nuklearno oružje će ponovno biti uništeno. Mi smo mislili da jeste.“
Puljić je posebno izdvojio jednu rečenicu američkog predsjednika kao znakovitu:
„Trump kaže sljedeće, što je vrlo znakovito – životi američkih heroja bit će izgubljeni. To se često događa u ratu, jer to uračuna 100% da će američki vojnici biti na iranskom tlu. Ta je rečenica vrlo zagonetna. On kaže ovo činimo za budućnost, ovo je plemenita misija – pa ne znam baš. Trump kaže, Iran je nastavio s razvojem dalekometnih projektila, kojima već sada mogu ugroziti naše prijatelje, saveznike u Evropi.“
Govoreći o unutrašnjim prilikama u Iranu, Puljić je naveo i podatke koji dolaze iz američkih izvora:
„Treba napomenuti, da prema američkim izvorima, iranski režim u posljednjih četiri mjeseca pogubio je uglavnom mlade ljude, između 30.000 i 40.000 vlastitih građana.“
Podsjetio je i na ranije političke stavove Donalda Trumpa:
„Trump je 2013. poručio, zapamtite što sam govorio ranije, Barack Obama će jednog dana napasti Iran kako bi pokazao da je čvrst lider. Znamo da Obama nije nikad napao Iran, ali jeste izgradio međunarodni sporazum s Iranom, koji je držao iranski nuklearni program pod kontrolom, sve dok ga Trump nije poništio.“
Kada je riječ o reakcijama u Sjedinjenim Američkim Državama, Puljić navodi da je Bijela kuća najavila brifinge za Kongres, dok zakonodavci tvrde da nisu bili pravovremeno informisani. Državni sekretar Marco Rubio, prema njegovim riječima, neposredno pred napad obavijestio je manju grupu zastupnika.
Demokratski senator Tim Kaine osudio je operaciju, nazvavši je opasnom i nepotrebnom, dok većina republikanaca u Kongresu podržava predsjednika. Ipak, dio republikanskih glasova upozorava da ovakav potez nije u skladu s politikom „Amerika na prvom mjestu“.
Puljić je otvorio i pitanje komunikacije prema iranskoj javnosti, podsjećajući da je administracija obustavila emitiranje Glas Amerike, uključujući program na farsiju, čime je dodatno sužen prostor za direktno obraćanje iranskim građanima.
Govoreći o globalnim posljedicama, istakao je da nijedna država dugoročno nema koristi od rata s Iranom. Mogući rizici uključuju poremećaje na tržištu nafte, širenje sukoba i opštu destabilizaciju regiona. Izrael bi, kratkoročno gledano, mogao imati stratešku korist kroz slabljenje iranskog nuklearnog programa i regionalnih saveznika poput Hezbollaha, dok zaljevske zemlje strahuju od odmazde i šire nestabilnosti. Rusija i Kina vide priliku za jačanje utjecaja, ali bez garancija konkretne dobiti.
Na kraju je Puljić povukao paralelu s američkom invazijom na Irak, naglasivši ključne razlike:
„Objava rata Iranu, kako bi se promijenio režim, podsjeća na početak američke invazije na Irak, ali s nekoliko velikih razlika, zato što je predsjednik Bush u to vrijeme dobio potporu Vijeća sigurnosti UN-a, dobio potporu Senata, za tu je invaziju napravio koaliciju s 49 zemalja i rasporedio je vojne snage na kopnu. Vidjet ćemo hoće li Trump to učiniti ili će koristiti samo zračnu snagu – iz povijesti znamo – to gotovo nikad ne funkcionira.“