data-nosnippet>
Dopisnik Dnevnika Nove TV iz Washingtona, Ivica Puljić, osvrnuo se na aktuelne napetosti na Bliskom istoku, s posebnim fokusom na situaciju u Hormuški tjesnac, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata.
Prema njegovim riječima, američka administracija pažljivo prati razvoj događaja u tom području, s obzirom na strateški značaj tjesnaca kroz koji prolazi veliki dio globalne trgovine naftom.
Puljić navodi da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, poručio kako bi američka mornarica mogla početi pratiti naftne tankere kroz tjesnac ukoliko sigurnosna situacija to bude zahtijevala. Takva mjera, ističe, imala bi cilj smanjiti rizik od potencijalnih prijetnji koje dolaze iz Irana.
Promet kroz Hormuški tjesnac, kako objašnjava, za sada nije potpuno obustavljen, ali se odvija uz pojačane sigurnosne mjere i određena ograničenja.
Puljić je također ukazao na postojanje takozvanog koncepta „aktivnog odvraćanja“, koji se provodi u okviru aktuelnih vojnih operacija. U tim aktivnostima, prema njegovim riječima, učestvuju američke i izraelske snage s ciljem neutralizacije objekata za koje se smatra da predstavljaju prijetnju sigurnosti ovog važnog pomorskog prolaza.
Osim vojnih aktivnosti, značajnu ulogu imaju i diplomatski napori velikih svjetskih sila. Cilj takvih inicijativa je spriječiti eventualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jer bi takav scenario imao ozbiljne posljedice na globalno tržište energenata.
Puljić upozorava da bi u slučaju blokade ovog prolaza cijena nafte na svjetskom tržištu mogla premašiti 100 dolara po barelu. U tom kontekstu posebno se ističe i uloga Kina, koja je jedan od najvećih uvoznika iranske nafte i koja, prema dostupnim informacijama, diplomatskim kanalima pokušava utjecati na smirivanje situacije.
Govoreći o mogućim ekonomskim posljedicama krize, Puljić je naveo i primjer iz svakodnevnog života u Sjedinjenim Američkim Državama. On trenutno boravi u američkoj saveznoj državi Virginia, gdje je primijetio naglu promjenu cijena goriva.
Prema njegovim riječima, cijena galona benzina na jednoj benzinskoj pumpi u njegovoj blizini u jutarnjim satima iznosila je 2,38 dolara, dok je već predvečer istog dana porasla na 3,12 dolara.
Puljić je ukazao i na raspoloženje američke javnosti u vezi s mogućim vojnim angažmanom protiv Irana. Istraživanja javnog mnijenja, kako navodi, pokazuju da se značajan dio građana protivi takvom scenariju.
Takav stav birača mogao bi imati političke posljedice, posebno u kontekstu predstojećih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama koji se održavaju u novembru.
Prema Puljićevim procjenama, način na koji političari, posebno republikanci, trenutno komentiraju situaciju na Bliskom istoku mogao bi postati važan dio predizborne kampanje u mjesecima koji dolaze.