data-nosnippet>
Izraelska ambasadorka o sukobu na Bliskom istoku: Regionalne posljedice i sigurnosne prijetnje
Sukob na Bliskom istoku nastavlja se intenzivnim tempom, a njegove posljedice sve više utiču na globalnu ekonomiju, tržište energenata i političku stabilnost šireg regiona. Rastuće tenzije između Izraela i Irana izazivaju zabrinutost širom svijeta, dok mnoge države pomno prate razvoj situacije.
Ambasadorka Izraela u Bosni i Hercegovini, Galit Peleg, izjavila je za Radio Televizija Republike Srpske da trajanje vojne operacije zavisi od niza faktora, uključujući razvoj događaja na terenu i sigurnosne procjene.
Prema njenim riječima, osnovni razlog pokretanja vojnih aktivnosti povezan je s percepcijom prijetnje koja dolazi iz Teherana, a koja je, kako tvrdi, postajala sve ozbiljnija zbog razvoja iranskog nuklearnog programa.
„Jedan od glavnih ciljeva bio je uklanjanje onoga što Izrael vidi kao egzistencijalnu prijetnju svojoj sigurnosti“, navela je Peleg, dodajući da su u fokusu operacija i kapaciteti za lansiranje balističkih raketa.
Fokus na raketnim kapacitetima
Ambasadorka je istakla da je jedan od ključnih strateških ciljeva operacije smanjenje ili eliminacija balističkog arsenala kojim raspolaže Iran. Takvo oružje, prema njenim riječima, predstavlja potencijalnu opasnost ne samo za Izrael već i za širi region.
„Uništavanje balističkih kapaciteta je među najvažnijim ciljevima. Paralelno s tim, operacija ima i širi kontekst koji uključuje promjene unutar samog Irana“, rekla je Peleg.
Ona smatra da bi eventualne političke promjene u Iranu mogle imati utjecaj i na sam iranski narod, naglašavajući da mnogi građani te zemlje, prema njenim riječima, izražavaju nezadovoljstvo trenutnim političkim sistemom.
Saradnja Izraela i Sjedinjenih Američkih Država
Peleg je naglasila da postoji bliska saradnja između Izraela i Sjedinjene Američke Države u provođenju operacija usmjerenih na vojne ciljeve povezane s iranskim režimom.
Prema njenim riječima, akcije su usmjerene na uništavanje vojnih kapaciteta, arsenala i infrastrukture koja se smatra ključnom za provođenje vojnih aktivnosti.
„Iako je operacija i dalje u toku, primjećujemo određene promjene, poput smanjenja broja raketa koje se lansiraju prema Izraelu“, kazala je ona.
Ipak, naglašava da operacija još nije završena te da će aktivnosti trajati dok se ne procijeni da su postavljeni ciljevi ostvareni.
Moguće prijetnje Evropi
Govoreći o sigurnosnim izazovima koji proizlaze iz ove krize, Peleg je navela da prijetnje koje dolaze iz Irana treba posmatrati kroz dvije dimenzije.
Prva se odnosi na potencijalni domet balističkih projektila. Prema njenim riječima, iranski planovi uključuju razvoj raketnih sistema koji bi mogli dosegnuti udaljene dijelove Evrope.
„Prema nekim procjenama, cilj je razviti projektile koji bi mogli doseći čak i gradove poput London“, rekla je Peleg.
Istovremeno je naglasila da trenutno ne vjeruje da Iran posjeduje kapacitete za dosezanje centralne Evrope, ali smatra da su raniji napadi u regionu pokazali spremnost da se ciljevi nalaze i izvan neposrednog područja sukoba.
Kao primjere navela je incidente povezane s napadima u kojima su pogođene države poput Turska i Kipar.
Regionalna i međunarodna sigurnost
Peleg je također podsjetila na dugogodišnje optužbe prema Iranu o podršci militantnim grupama na Bliskom istoku. Kao primjere navela je organizacije poput Hezbolah i Hamas, za koje Izrael tvrdi da imaju podršku iz Teherana.
Prema njenim riječima, sigurnosni izazovi ne odnose se samo na raketne sisteme, već i na potencijalne terorističke aktivnosti.
„Ova prijetnja ima više dimenzija. Pored raketa, postoji i rizik od napada koje bi mogli izvesti saveznici Irana u različitim dijelovima svijeta“, navela je ambasadorka.
U tom kontekstu podsjetila je i na napad na izraelsku ambasadu u Buenos Aires početkom devedesetih godina, za koji Izrael smatra da je povezan s iranskim strukturama i njihovim saveznicima.
Političke reakcije u regionu
Peleg se osvrnula i na političke reakcije u evropskim zemljama. Spomenula je izjave izraelskog ambasadora u Hrvatskoj, Gari Koren, koji je pozvao hrvatske vlasti da razmotre odnose s Iranom zbog sigurnosnih pitanja.
Takve izjave izazvale su reakcije u Hrvatskoj, uključujući komentar predsjednika Zoran Milanović.
Peleg je naglasila da razumije stav svog kolege i smatra da evropske države trebaju ozbiljno razmotriti sigurnosne izazove koji dolaze iz regiona Bliskog istoka.
Stavovi u Bosni i Hercegovini
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Peleg je rekla da Izrael cijeni podršku pojedinih političkih lidera, posebno iz Republike Srpske.
U tom kontekstu spomenula je predsjednika Milorad Dodik, koji je nedavno boravio u Izraelu i susreo se s premijerom Benjamin Netanyahu.
Prema njenim riječima, Izrael visoko cijeni političku podršku koju dobija u međunarodnim institucijama i tokom aktuelnih dešavanja.
Situacija na terenu
Ambasadorka je također naglasila da je svakodnevni život u Izraelu trenutno obilježen sigurnosnim mjerama. Mnogi građani, kako kaže, provode dio vremena u skloništima zbog raketnih napada koji dolaze iz različitih pravaca.
Prema njenim riječima, napadi dolaze ne samo iz Irana već i iz Libana, gdje djeluje organizacija Hezbolah.
„Nažalost, uključivanje Hezbolaha dodatno komplikuje situaciju i širi sukob na još jedno područje“, rekla je Peleg.
Zaključak
Aktuelni sukob između Izraela i Irana predstavlja jedan od najozbiljnijih sigurnosnih izazova u regionu posljednjih godina. Njegove posljedice osjećaju se ne samo na Bliskom istoku nego i u globalnoj politici, ekonomiji i energetici.
Dok vojna operacija i dalje traje, međunarodna zajednica pomno prati razvoj događaja, svjesna da bi daljnja eskalacija mogla imati šire posljedice po regionalnu i svjetsku stabilnost.