Nagli zaokret Berlina: Merz ublažio stav o ratu protiv Irana
Njemački kancelar Friedrich Merz posljednjih dana ublažio je retoriku u vezi sa ratom protiv Iran, nakon što je ranije jasno podržavao ciljeve američke politike u tom sukobu. Promjena tona dolazi u trenutku kada u Berlinu raste zabrinutost zbog mogućih ekonomskih i sigurnosnih posljedica koje bi nastavak rata mogao imati za Germany i cijelu European Union.
Od snažne podrške do opreznijeg pristupa
Još prošle sedmice, tokom posjete Washington, Merz je poručio da je Berlin usklađen s politikom američkog predsjednika Donald Trump, uključujući i ideju uklanjanja vlasti u Teheranu.
Međutim, prema pisanju Politico, ton njemačkog kancelara u međuvremenu se značajno promijenio. Tokom posjete Norway upozorio je da sukob ima ozbiljne posljedice po evropsku ekonomiju i sigurnost.
„On ima golem utjecaj na naše troškove energije i ima potencijal potaknuti masovne migracije“, rekao je Merz.
Podijeljeni stavovi unutar Evrope
U prvim danima sukoba Merz je snažno podržao američko-izraelske vojne akcije, dok su pojedini evropski lideri zauzeli kritičniji stav. Među njima su bili španski premijer Pedro Sánchez i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji su napade ocijenili nezakonitim.
Zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba izrazili su i drugi evropski zvaničnici. Predsjednik European Council António Costa upozorio je na rizik destabilizacije šireg regiona, dok je italijanska premijerka Giorgia Meloni istakla zabrinutost zbog potencijalnog kršenja međunarodnog prava.
Pritisak unutar njemačke koalicije
Promjena retorike djelimično dolazi i zbog političkog pritiska unutar njemačke vlade. Koalicijski partner, Social Democratic Party of Germany, otvoreno je kritikovao Merzovu Christian Democratic Union zbog, kako navode, prevelike bliskosti s administracijom Donalda Trumpa.
Zastupnik SPD-a u Evropskom parlamentu René Repasi upozorio je da bi Berlin mogao postati politički izoliran unutar Evropske unije. Sličan stav iznio je i SPD-ov političar Adis Ahmetović, navodeći da su u koaliciji vođene intenzivne rasprave o potrebi jasnijeg protivljenja ratu.
Strah od ekonomskih posljedica
Posebnu zabrinutost izazivaju ekonomski rizici. Njemačka industrija, naročito energetski intenzivni sektori, već se suočava s brojnim izazovima, a eventualni rast cijena energenata mogao bi dodatno usporiti ekonomski oporavak.
Ekonomistica Veronika Grimm upozorila je u listu Handelsblatt da bi dugotrajan sukob mogao dodatno oslabiti izglede za oporavak njemačke privrede.
Moguća nova migrantska kriza
Pored ekonomskih pitanja, njemačke vlasti strahuju i od mogućeg povećanja migracijskih pritisaka. Prema istraživanju fondacije Rockwool Foundation iz Berlina, značajan broj građana Irana koji bi eventualno napustili zemlju tokom rata navodi Njemačku kao jednu od najpoželjnijih destinacija, dijelom zbog postojeće iranske dijaspore.
Ova tema dolazi u osjetljivom političkom trenutku, jer raste podrška krajnje desnoj stranci Alternative for Germany.
Berlin poziva na diplomatsko rješenje
Suočen s mogućim ekonomskim i političkim posljedicama, Merz sada naglašava potrebu za diplomatskim rješenjem sukoba. Najavio je razgovore sa državama grupe Group of Seven i sa Israel kako bi se pronašao put ka smirivanju situacije.
„Njemačka nije strana u ovom ratu i ne želimo to postati“, poručio je Merz. „Svi naši napori usmjereni su na okončanje rata.“