Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine naredne sedmice razmatrat će izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, čime bi ovaj energetski projekat mogao dobiti znatno širi obuhvat i novu stratešku dimenziju.
Prema prijedlogu Vlade Federacije BiH, planirano je proširenje gasne mreže na više pravaca. Uz postojeću trasu, predviđeno je uvođenje dodatnih odvojaka prema Grudama, Čapljini i Donjem Vakufu, dok se kao najvažnija novina izdvaja treći krak koji bi povezivao Kladanj i Tuzlu.
Stručnjak za energetiku Amer Jerlagić ocjenjuje da je riječ o strateški važnom potezu koji bi mogao unaprijediti stabilnost snabdijevanja. Kako ističe, razvoj dodatnih krakova omogućava ravnomjerniju distribuciju gasa širom zemlje, ali i otvara prostor za izgradnju gasnih elektrana u više gradova, uključujući Tuzlu, Kakanj, Mostar i Jajce.
Poseban značaj projektu daje i međunarodna komponenta. Učešće kompanije AAFS Infrastructure and Energy dodatno jača veze sa Sjedinjenim Američkim Državama, što Bosni i Hercegovini donosi određeni nivo investicijske sigurnosti, ali i političke podrške u sektoru energetike.
U kontekstu energetske tranzicije, Južna interkonekcija dobija još veću važnost. Smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja, uz istovremeni rast uvoza, nameće potrebu za alternativnim i stabilnijim izvorima energije. U tom procesu gasne elektrane sve se češće posmatraju kao prelazno i realno rješenje.
Zanimljivo je da projekat nailazi na podršku i u drugom entitetu. Ministar energetike Republike Srpske Petar Đokić istakao je da postoji interes za uključivanje u ovaj sistem, posebno kroz mogućnost povezivanja pojedinih opština u Hercegovini na novu gasnu infrastrukturu.
Time Južna interkonekcija prerasta okvir entitetskog projekta i postaje infrastrukturni poduhvat šireg, državnog značaja, koji bi u narednim godinama mogao imati ključnu ulogu u sigurnosti snabdijevanja i energetskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.