KADROVSKE PROMJENE U UIO IZAZVALE BURNE REAKCIJE: Imenovana četiri nova pomoćnika direktora

KADROVSKE PROMJENE U UIO IZAZVALE REAKCIJE: Imenovana četiri pomoćnika direktora, Mehmedović upozorava na „debošnjakizaciju“

Izjave i posljednja imenovanja u Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine ponovo su otvorili raspravu o nacionalnoj zastupljenosti i političkom uticaju unutar jedne od ključnih državnih institucija. Državni poslanik Šemsudin Mehmedović tvrdi da se unutar Uprave provodi proces koji naziva „debošnjakizacijom“, upozoravajući na, kako navodi, sistematsko smanjenje prisustva Bošnjaka na važnim pozicijama.

“Neprijatelji Bosne i Hercegovine pišu tekstove, objavljuju statuse, analize, govore o centrima moći, kako se islamizira Sarajevo, kako muslimani preuzimaju kontrolu u Bosni i Hercegovini, a upravo se na terenu događa nešto suprotno.”

Mehmedović je ovom izjavom ukazao na, prema njegovom mišljenju, suprotan trend od onoga koji se često javno predstavlja, tvrdeći da se stvarni procesi odvijaju daleko od očiju javnosti, posebno unutar Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

On je jedan od rijetkih političkih aktera koji kontinuirano upozorava na, kako navodi, dugoročnu strategiju slabljenja bošnjačkog uticaja u ovoj instituciji. Mehmedović tvrdi da srpski i hrvatski politički krugovi “povezuju Bošnjake sa zlom i terorom, i to najčešće našim parama koje dajemo kroz PDV”.

Prema njegovim navodima, trenutni odnos zaposlenih ukazuje na značajan disbalans. Ističe da je broj zaposlenih Bošnjaka manji za 217 u odnosu na zakonski predviđenu kvotu, dok na rukovodećim pozicijama čine približno jednu trećinu. Ove tvrdnje dodatno su dobile političku dimenziju nakon izjave potpredsjednika SDP-a Vojina Mijatovića, koji je poručio da, ukoliko se Uprava za indirektno oporezivanje prepusti SNSD-u, “onda im dajmo i sve ostalo”.

Imenovana četiri pomoćnika direktora

Najnoviji razvoj događaja odnosi se na izbor četiri pomoćnika direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, što je izazvalo dodatne reakcije i polemike.

Komisija za izbor rukovodećih državnih službenika, koju je imenovala Agencija za državnu službu BiH na čijem je čelu direktorica Anita Markić, nakon provedenog usmenog ispita predložila je sljedeće kandidate:

1. Boris Spasojević, pomoćnik direktora – operativni rukovodilac Sektora za carine

2. Vinko Skoko, pomoćnik direktora – operativni rukovodilac Sektora za poreze

3. Ilija Anić, pomoćnik direktora – operativni rukovodilac Sektora za provođenje propisa

4. Milorad Đurđević, pomoćnik direktora – operativni rukovodilac Sektora za informacione tehnologije

U sastavu komisije bili su Elvir Muminović, Emina Jahić, Zora Aleksić, Ana Rašo i Gordana Živković.

Usmeni ispit pod lupom kandidata

Pojedini učesnici konkursa tvrde da usmeni dio selekcije često ima ključnu ulogu u konačnom rangiranju kandidata. Prema navodima jednog od kandidata, isti obrazac primijenjen je i u ovom slučaju, jer su nakon usmenog ispita najviše ocjene dobili kandidati čija su imena ranije dovođena u vezu sa određenim političkim strukturama.

Izvori upoznati sa procedurom navode da je sastav komisije izazvao dodatne sumnje. Za predsjednika komisije imenovan je Elvir Muminović, kojem je mandat pomoćnika direktora istekao još 2022. godine, ali je 2023. ponovo imenovan na tu funkciju odlukom tadašnjeg direktora Mire Džakule, na osnovu mišljenja Agencije za državnu službu BiH.

Prema dostupnim informacijama, to imenovanje nije objavljeno u Službenom glasniku BiH, iako je takva praksa ranije bila uobičajena. Također se navodi da procedura nije u potpunosti usklađena sa članom 2. Zakona o državnoj službi, koji propisuje da se zapošljavanje i napredovanje državnih službenika zasniva na javnom konkursu i profesionalnim kvalifikacijama.

Kontroverze oko biografija imenovanih kandidata

Imenovanja su izazvala i dodatne komentare zbog profesionalnih pozadina izabranih kandidata.

“Poslije ovog će se Bošnjaci u UIO pitati još samo za toalet papir”,

ovako je jedan od sagovornika opisao situaciju nakon objavljenih rezultata konkursa.

Prema dostupnim podacima, Boris Spasojević je ranije obavljao funkciju direktora Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole u Banjoj Luci, dok se Vinko Skoko dovodi u vezu sa bivšim direktorom Uprave Mirom Džakulom.

Ilija Anić je ranije bio na čelu carinske ispostave Brod, dok je Milorad Đurđević obavljao dužnost šefa kabineta direktora Uprave za indirektno oporezivanje.

Od dolaska Zorana Tegeltije na čelo Uprave, kritičari tvrde da su provedene brojne kadrovske promjene, počevši od nižih operativnih pozicija pa do rukovodećih funkcija, što se, prema njihovim riječima, uklapa u širi obrazac političkog uticaja na instituciju.

“Poslije ovog će se Bošnjaci u UIO pitati još samo za toalet papir”, ponovio je sagovornik, ističući da su takve promjene izazvale zabrinutost među zaposlenima i otvorile nova pitanja o načinu donošenja kadrovskih odluka u jednoj od najvažnijih finansijskih institucija Bosne i Hercegovine.