Tokom američko-izraelskih napada na Iran i tvrdnji visokog izraelskog dužnosnika da je vrhovni vođa Ali Hamenei mrtav, Islamska Republika suočava se s najdubljom političkom neizvjesnošću još od revolucije 1979. godine.
Sjedinjene Države i Izrael jutros su izveli koordinirane udare na iranske vojne i sigurnosne ciljeve. Pentagon je operaciju nazvao “Epski gnjev”, dok je izraelska strana svoju akciju prozvala “Lavlja rika”. Američki predsjednik Donald Trump u videoporuci je poručio da je cilj napada “okončati sigurnosnu prijetnju SAD-u” te Irancima “dati priliku da svrgnu svoje vladare”.
Ubrzo su uslijedili iranski protunapadi projektilima na Izrael, ali i na američke vojne lokacije u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru. Izrael je proglasio izvanredno stanje, a cijela regija našla se na rubu šireg sukoba.U takvom ozračju, jedan izraelski dužnosnik izjavio je za Reuters da je “ajatolah mrtav i da je njegovo tijelo pronađeno”. Teheran zasad nije službeno potvrdio tu informaciju.
Čovjek koji je obilježio epohu
Ali Hamenei (86) dominirao je političkom scenom Irana od 1989. godine, kada je nakon smrti Ruhollah Khomeini preuzeo doživotnu funkciju vrhovnog vođe. Kao najviši autoritet u političkom i vjerskom sistemu, imao je presudnu kontrolu nad oružanim snagama, sigurnosnim aparatom, pravosuđem i ključnim državnim odlukama.
Tokom više od tri decenije na vlasti suočio se s nizom ozbiljnih izazova: studentskim protestima 1999. godine, masovnim nemirima 2009., talasom pobuna 2019., kao i pokretom “Žena, život, sloboda” 2022. i 2023., koji je izbio nakon smrti Mahsa Amini u pritvoru. Svaki od tih talasa nezadovoljstva ugušen je snažnom represijom državnog aparata.
Njegova vladavina bila je obilježena čvrstom centralizacijom moći, oslanjanjem na Revolucionarnu gardu (IRGC) i kontinuiranom konfrontacijom sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Dosljedno je odbijao priznati Izrael te je pružao podršku savezničkim grupama širom Bliskog istoka.
Rat koji je razotkrio slabosti
Tokom dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, kada je Izrael izveo do tada najdublje udare unutar iranske teritorije, Hamenei je, prema dostupnim informacijama, bio primoran skloniti se na sigurnu lokaciju. Taj sukob razotkrio je ozbiljne sigurnosne propuste i prodor stranih obavještajnih struktura u iranske sisteme.
Uprkos tome, u javnim obraćanjima naglašavao je da Iran neće pokleknuti. Povodom 47. godišnjice Islamske revolucije tvrdio je da je revolucija “spasila Iran od stranog utjecaja” i da je snaga zemlje u jedinstvu.
Ipak, brojni analitičari su u proteklim mjesecima ocjenjivali da mu je politička pozicija oslabila, posebno zbog dugotrajnih ekonomskih problema, međunarodnih sankcija i rastućeg nezadovoljstva među građanima.
Pitanje nasljedstva
Ako se potvrdi njegova smrt, pitanje nasljednika postaje ključno. Prema ustavu, Vijeće stručnjaka ima ovlaštenje da imenuje novog vrhovnog vođu. U političkim krugovima godinama se spekuliše o njegovom sinu Modžtabi Hameneiju, koji iz sjene upravlja očevim uredom i uživa podršku tvrdolinijaških struktura.
Revolucionarna garda, kao najmoćnija institucija u državi, mogla bi imati presudnu ulogu u tranziciji vlasti. Pojedine američke procjene ranije su ukazivale na mogućnost da bi, u slučaju Hameneijeve smrti, upravo tvrdolinijaši iz IRGC-a mogli konsolidovati kontrolu nad državom.
Iranski parlament je u januaru poručio da bi svaki napad na vrhovnog vođu značio “objavu rata cijelom islamskom svijetu” i mogao potaknuti proglašenje džihada.
Regija u iščekivanju
Predsjednik Trump je nakon napada razgovarao s čelnicima Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i s generalnim sekretarom NATO-a Mark Rutte. Konsultacije su uslijedile poslije iranskih udara na američke baze u regiji.
Ukoliko se potvrdi da je Hamenei ubijen, Iran ulazi u period duboke političke i institucionalne neizvjesnosti. Moguć je unutrašnji sukob frakcija unutar režima, ali i dodatna eskalacija napetosti prema Izraelu i Sjedinjenim Državama. Za sistem koji je više od tri i po decenije bio snažno vezan za jednu ličnost, ovo bi mogao biti prelomni trenutak s dugoročnim posljedicama po cijeli Bliski istok.