data-nosnippet>
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatan Begić održao je press konferenciju povodom presuda Evropskog suda za ljudska prava koje su donesene po njegovim apelacijama.
U predmetu „Begić protiv Bosne i Hercegovine“ Sud je djelimično usvojio njegove pritužbe, utvrdivši postojanje diskriminacije u vezi s njegovom kandidaturom za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH, kao i za člana rukovodstva državnog parlamenta.
Radi se o dvjema apelacijama. Prva se odnosi na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, dok se druga tiče izbora predsjedavajućeg i dvojice zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Begić je istakao da presuda potvrđuje kako su odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, donesene u izbornoj noći 2022. godine kada je riječ o izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, bile u suprotnosti s ranijom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Komšić komentariše presudu
Prisutnim novinarima najprije se obratio član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je kazao da je u postupku postojala još jedna apelacija koja je odbijena u Strazburu.
“Postojala je još jedna apelacija, ona je odbijena u Strazburu. Moramo vidjeti šta ćemo dalje, zašto je odbijena, hoćemo li se žaliti. Ovo što radimo, ne treba se shvatiti kao kukanje na nepravdu. Nema kukanja, pravljenja žrtve. Ovo je politička i pravna pobjeda, u cilju građanske države. Ovo neće biti provedeno tek tako i lahko. Većina vlasti izvlače političku korist. Ne očekujemo da će krenuti u takvu vrstu provedbe. Ovo nije otpor, ono što je radio visoki predstavnik. Ovo pokazuje da je napravio veliku grešku. Odluke Suda su pokazale svjesno pristajanje Trojke da učestvuju u ovome. Schmidt je svjesno išao, a Sud je presudio. Tadašnji američki ambasador Murphy je sve predvodio, a Schmidt je provodio.”
Begić o diskriminaciji i presudama
Govoreći o presudama, Begić je naveo da su u ovom postupku postojale dvije ključne putanje.
Prva se odnosi na odluku Centralne izborne komisije BiH, koja je odbila kandidaturu kandidata iz reda „Ostalih“ za rukovodstvo Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava je u ovom dijelu utvrdio povredu Protokola 12 Evropske konvencije, naglašavajući princip vladavine prava.
Druga presuda, kako je istakao, posebno je značajna jer se odnosi na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, pri čemu je diskriminacija zasnovana na pravilima koja je nametnuo visoki predstavnik.
“Zanemario je odluku Ustavnog suda BiH iz godina ranije. Očekivao sam da će Schmidt otkloniti to, da će uvažiti odluke Ustavnog suda. On ne da nije ispoštovao presudu, bili smo šokirani, on je još više produbio i zacementirao s ciljem preferencije jedne političke stranke. Vjerujući u Protokol 12, institucije to nisu uvažile. Obratili smo se Sudu za ljudska prava i dobili smo presudu. Schmidt je donio odluke gdje se produbljuju diskriminacije. Pozivam ga da donese novu odluku čime bi ispravio svoju odluku. Ukoliko to ne učini, on nema kredibilitet da spočitava ikome kršenje odluka Ustavnog suda. Trebao je još jučer krenuti da to radi. Uveo je nove diskriminacije.”
Govoreći o drugoj apelaciji, Begić je naveo da mu je onemogućeno obnašanje funkcije u rukovodstvu Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
“Ja sam isključen za mogućnost obnašanja funkcije u rukovodstvu Predstavničkog doma, pozvali su se na Ustav, konkretno Nebojša Radmanović. Imamo utvrđenu diskriminaciju. Neprovođenje presuda Suda za ljudska prava je krivično djelo. Provodiće se te odluke onog dana kada u Parlamentu budu sjedili ljudi koji neće praviti kompromise, nego će to i provesti. Pitanje je da li bi Schmidt nametnuo ova pravila, da nisu imali podršku iz Sarajeva. U tom momentu je njima bila želja doći do vlasti, pristajući na diskriminaciju.”
Begić je upozorio da država koja ne poštuje presude Evropskog suda za ljudska prava ne može postati članica Evropske unije, te da se, prema njegovim riječima, oko 400.000 građana Bosne i Hercegovine suočava s različitim oblicima diskriminacije.
Reakcije drugih političara
Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović ocijenio je da su ove presude otvorile put ka punom poštivanju prava svih građana BiH.
“30 godina se država mrcvari da se BiH podijeli. DF radi na građenju države. Ovo je putokaz kako se gradi BiH. I Dodik i Čović se naslađuju kako BiH mora biti etnička. To je kavez. Zahvalan sam i Begiću i Kovačeviću koji su dobili presude Suda za ljudska prava. Te presude su iznad Ustava.”
Slaven Kovačević, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava i kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH, upozorio je na posljedice odluka visokog predstavnika.
“Visoki predstavnik je uveo koeficijent konstitutivnih naroda u zavisnosti gdje građani žive. Kako je to moguće? To je prepis zakona koji je važio 40-tih godina u Evropi. Šta će uraditi vlast? Hoće li se žaliti? Hoće li pokrenuti pravni haos? Kažu da je HDZ fiks. Fiks je samo država BiH, sve ostalo je promjenjivo.”
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Alma Kratina poručila je da ove presude imaju duboko društveno značenje.
“Ove presude koje smo dobili i koje su nam motivacija, nešto je što potvrđuje da etnička odrednica nije pečat sudbine. Moramo biti zaštićeni svojim identitetom. Protiv toga se vrijedi boriti. Ove presude to potvrđuju.”