Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković oglasio se povodom medijskih navoda o Memorandumu o razumijevanju koji je potpisan na Transatlantskom samitu o sigurnosti u Washingtonu. Dokument su potpisali predsjednik M.T. Abraham Group Amir Gross Kabiri i predsjednik Atlantic-See LNG Trade Alexandros Exarchou.
Prema ranije objavljenim informacijama, Memorandum bi trebao predstavljati osnov za zaključivanje dugoročnog, 20-godišnjeg ugovora o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Navedeno je i da bi takav aranžman omogućio stabilnu isporuku američkog LNG-a za potrebe kompanije Aluminij Industrija.
Konaković: Pravno neutemeljeno
Konaković je u video obraćanju iznio ozbiljne rezerve prema potpisanom dokumentu, tvrdeći da projekt na koji se Memorandum oslanja još uvijek nema ni pravni ni infrastrukturni okvir.
– Južna interkonekcija je još uvijek u fazi ideje, nismo napravili niti pravne pretpostavke da ona krene sa implementacijom. Nadam se da ćemo ubrzo usvojiti zakon kojim se precizira izbor koncesionara i da projekat što prije počne – izjavio je.
Riječ je o projektu Južna interkonekcija BiH, koji se u javnosti predstavlja kao jedan od ključnih energetskih pravaca za diversifikaciju izvora snabdijevanja plinom i smanjenje ovisnosti o postojećim rutama.
Energoinvest jedini ovlašteni uvoznik
Ministar je dodatno pojasnio da uvoz plina u Bosnu i Hercegovinu trenutno reguliraju entitetski propisi, te da Vlada Federacije BiH posebnom uredbom određuje ovlaštenog uvoznika.
Prema važećim pravilima, tu ulogu ima isključivo Energoinvest.
– I da danas postoji kompletna Južna interkonekcija izgrađena, Abraham Grupa ne može uvesti niti jedan kubni metar gasa – rekao je Konaković, jasno dovodeći u pitanje pravnu osnovu potpisanog Memoranduma.
Istakao je i da će, sve dok se ne donese državni zakon o gasu, oblast uvoza i distribucije plina biti uređivana postojećim entitetskim rješenjima.
Najava informisanja američkih partnera
Govoreći o međunarodnoj dimenziji cijelog slučaja, Konaković je ocijenio da je unaprijed predstavljanje buduće uloge Abraham Grupe pravno neutemeljeno te da može dovesti do pogrešne percepcije kod američkih partnera.
– O tome ćemo ih blagovremeno obavijestiti – poručio je.
Dodao je i da informacije koje dolaze od Kabirija treba pažljivo analizirati, napominjući da ga smatra kontroverznom osobom.
Cijela polemika ponovo je u fokus stavila pitanje regulacije tržišta plina u Bosni i Hercegovini, potrebu donošenja državnog zakona o gasu te budućnost Južne interkonekcije kao strateškog energetskog projekta. Rasprava otvara i šire dileme o nadležnostima, modelima upravljanja i dugoročnim energetskim partnerstvima koja bi mogla odrediti pravac razvoja sektora u narednim decenijama.