
Neočekivano otkriće kod Stokholma
Ribar iz Švedske, koji je kopao zemlju kako bi pronašao gliste za mamac, slučajno je otkrio arheološko blago vrijedno nekoliko miliona eura. U blizini svog ljetnikovca, nedaleko od Stokholma, naišao je na zahrđali metalni lonac. Kada ga je otvorio, ostao je u šoku – lonac je bio ispunjen srebrnim i zlatnim kovanicama, te komadima nakita koji datiraju iz srednjeg vijeka.
Prema prvim procjenama arheologa, pronađeno je više od 20.000 kovanica, kao i narukvice, broševi i rijetki biskupski primjerci prepoznatljivi po utisnutom štapu i mitri. Ukupna težina pronađenog metala iznosi oko šest kilograma čistog srebra i zlata.
Blago starije od Stokholma
Stručnjaci su potvrdili da blago potječe iz vremena kralja Knuta Erikssona (1150–1195), što znači da je zakopano u 12. vijeku – čak nekoliko decenija prije nego što je osnovan današnji glavni grad Švedske.
Prema istorijskim izvorima, Stokholm je osnovan oko 1250. godine, što čini ovo otkriće jednim od najvažnijih arheoloških nalaza iz perioda prije formiranja države u današnjem obliku.
Arheolozi vjeruju da je blago zakopano u vrijeme političkih sukoba i borbi za prijestolje, kada su moćne plemićke porodice i kraljevski nasljednici vodili krvave borbe za prevlast. Kralj Knut Eriksson, poznat po svom nasilnom dolasku na vlast, vladao je u nestabilnom periodu obilježenom ratovima i pobunama.
Jedan od najvećih nalaza u istoriji Švedske
Nakon što je ribar odmah prijavio otkriće lokalnim vlastima, Pokrajinska uprava Stokholma preuzela je nalaz na čuvanje.
Stručnjakinja za antikvitete Sofia Anderson izjavila je da je riječ o „jednom od najvećih i najznačajnijih nalaza srebrnog blaga iz srednjeg vijeka ikada pronađenih u Švedskoj“.
Trenutno se u laboratoriji sprovodi proces čišćenja, restauracije i katalogizacije svakog predmeta kako bi se precizno utvrdilo njihovo porijeklo i starost. U pitanju je mukotrpan proces koji može trajati mjesecima, jer se mora dokumentovati svaki pojedinačni artefakt.
Hoće li ribar dobiti nagradu?
Prema švedskom zakonu, svi arheološki nalazi od istorijskog značaja automatski postaju vlasništvo države. Ipak, u praksi se pronalazačima često isplaćuje novčana naknada proporcionalna vrijednosti otkrivenog blaga.
Još nije poznato da li će ribar koji je slučajno pronašao lonac sa blagom dobiti nagradu, ali lokalni mediji navode da mu se „smiješi značajna kompenzacija“.
Bez obzira na finansijski ishod, njegovo ime već je upisano u istoriju kao čovjek koji je kopajući gliste pronašao jedno od najvećih arheoloških blaga Švedske.
Izvor: Nezavisne

https://shorturl.fm/pfQiJ