Četiri zračne luke u Italiji upozorene su na mogući nedostatak mlaznog goriva, što se smatra prvim konkretnim signalom šire krize opskrbe u Evropi, uzrokovane ratom u Iranu i blokadom Hormuškog tjesnaca, piše portal TypWorld.
Prema službenoj obavijesti za zrakoplovce objavljenoj u subotu, postoji mogućnost ograničenja u točenju goriva za operatore koji imaju ugovor s kompanijom Air BP Italia, zbog smanjene dostupnosti zaliha.
Upozorenje se odnosi na zračne luke u Bologni, Milanu (Linate), Trevisu i Veneciji, gdje bi u narednom periodu moglo doći do poremećaja u redovnim operacijama.
Istovremeno, u Njemačkoj je zabilježen nagli skok cijena goriva, koje su dostigle historijski najviše nivoe, dodatno pojačavajući zabrinutost u sektoru avijacije.
Predstavnici pilotskih sindikata navode da trenutna situacija još uvijek ne bi trebala značajno utjecati na planirane letove u kratkom roku, ali upozoravaju da bi se stanje moglo brzo pogoršati ukoliko se ne pronađe rješenje za blokadu ključnih transportnih ruta.
– Problem će postati stvarnost ako se ne riješi situacija u Hormuškom tjesnacu – izjavio je Danilo Recine, potpredsjednik italijanskog sindikata pilota.
Cijene naglo rastu
Kriza dolazi u trenutku kada sukobi na Bliskom istoku ozbiljno narušavaju globalne tokove nafte i otežavaju lance opskrbe. Cijena mlaznog goriva krajem marta porasla je na oko 195 dolara po barelu, što je gotovo dvostruko više u odnosu na kraj februara, prije početka sukoba.
Analitičari upozoravaju da bi se pritisak na tržište mogao dodatno pojačati u narednim sedmicama, uz realnu opasnost od nestašica širom Evrope.
June Goh, viša analitičarka tržišta nafte u kompaniji Sparta Commodities, upozorila je putem platforme X da se Evropa suočava s neposrednim rizikom od nestašice mlaznog goriva.
Dodatni alarm dolazi iz Azije, gdje su već zabilježeni problemi u opskrbi, a pojedine aviokompanije prelaze na vanredne režime rada. Stručnjaci procjenjuju da bi se isti scenarij mogao preliti na evropsko tržište već tokom aprila ili maja.
Hormuški tjesnac pod pritiskom
Ključnu ulogu u ovoj krizi ima Hormuški tjesnac, strateški važan pomorski prolaz kroz koji je ranije prolazilo oko 20 posto svjetskih tokova nafte. Njegova blokada dodatno komplikuje transport energenata i povećava pritisak na globalno tržište.
Istovremeno, cijene dizela premašile su 200 dolara po barelu, što dodatno opterećuje evropske ekonomije i transportni sektor.
Ko je najugroženiji
Prema procjenama analitičke kuće Argus, pojedine evropske zemlje mogle bi se suočiti s ozbiljnim nestašicama u narednim mjesecima. Portugal bi, prema tim procjenama, mogao ostati bez zaliha za oko četiri mjeseca, Mađarska za pet, Danska za šest, dok bi Italija i Njemačka mogle izdržati oko sedam mjeseci. Francuska i Irska imaju nešto stabilnije rezerve, procijenjene na oko osam mjeseci.
S druge strane, Poljska se trenutno smatra manje izloženom zahvaljujući domaćoj proizvodnji i razvijenoj mreži naftovoda.
Stručnjaci iz industrije upozoravaju da bi, čak i u slučaju stabilnih količina goriva, rast cijena i logistički izazovi mogli natjerati aviokompanije na smanjenje broja letova ili izmjene redova letenja.
Evropa se, prema svemu sudeći, nalazi pred ozbiljnim testom otpornosti svog energetskog i transportnog sistema, dok daljnji razvoj situacije u velikoj mjeri zavisi od stabilizacije ključnih globalnih ruta opskrbe.