Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama govorio je iz sjedišta UN-a u New Yorku o godini koju opisuje kao najtežu i najprelomniju za državu još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema njegovoj ocjeni, upravo su se u institucijama Ujedinjenih nacija lomila ključna pitanja stabilnosti Bosne i Hercegovine i šireg regiona.
“Ovo je bila najdramatičnija godina od Daytona do danas. Ovdje, u ovoj zgradi, na mjestu gdje stoji i spomenik Cvijet Srebrenice, prelamalo se sve ono što se dešavalo i u regionu i u samoj Bosni i Hercegovini”, rekao je za Federalna televizija.
Prema njegovim riječima, riječ je o periodu u kojem su kulminirali pokušaji podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, uz, kako tvrdi, snažnu podršku spolja.
“Imali smo otvorene, konačne pokušaje secesije koje je Milorad Dodik provodio pod direktnim nadzorom stranog faktora. To su bili pokušaju dobijanja političke, logističke i svake druge podrške, pa čak i ovdje u Ujedinjenim nacijama.”
Pitanje rata više nije tema
Posebnu pažnju ambasador je posvetio strahovima građana, naglašavajući da je tokom cijele godine najčešće dobijao isto pitanje – da li prijeti rat.
“Slobodno mogu reći: to pitanje je skinuto s dnevnog reda. Iza nas je godina konačnog pokušaja secesije dijela Bosne i Hercegovine i to je zatvorena knjiga.”
Dodao je da je Savjet sigurnosti UN-a više puta jasno poručio da se rušenje Dejtonskog sporazuma više neće tolerisati.
“To nije bio samo pokušaj rušenja Daytona, to je bio pokušaj rušenja mira u regionu. Završilo bi tragično ne samo za one koji su to pokrenuli, već i za veliki broj ljudi u Bosni i Hercegovini i šire.”
Rezolucija o Srebrenici i kraj iluzija o podjelama
Govoreći o usvajanju Rezolucije o Srebrenici i postavljanju spomenika u sjedištu Ujedinjene nacije, istakao je da su ti procesi vođeni pod snažnim pritiscima i prijetnjama.
“U vrijeme donošenja rezolucije i postavljanja spomenika stalno su nas zastrašivali da ćemo izazvati sukobe. Govorili su da obilježavanje 30. godišnjice genocida vodi destabilizaciji. Mi smo jasno rekli da sukobe projektuju oni koji zagovaraju secesiju.”
Naglasio je da su upravo ti događaji označili simboličan kraj projekta razbijanja države.
“Rezolucija je usvojena, spomenik je postavljen i to je spomenik sjećanju, ali i spomenik kraju snova o razbijanju BiH. Tom projektu je ovdje postavljen spomenik. Nema ga više.”
Zapadna politika: nema podjela, nema secesije
Ambasador je poručio da su višemjesečna diplomatska lobiranja rezultirala jasnim i nedvosmislenim stavom Zapada prema Bosni i Hercegovini.
“Zapad je savršeno jasan. Američki plan za Zapadni Balkan je vrlo precizan – to je ekser u kovčeg projekata podjela i secesija.”
Podsjetio je i na poruke koje je iz Washingtona prenio Denis Bećirović, naglašavajući da u američkim političkim krugovima postoji sve manje strpljenja za blokade i antizapadne poteze.
“Nema ratova, to zaboravite. Vladavina prava, borba protiv korupcije i ozbiljne investicije – to je put koji se nudi.”
Južna interkonekcija kao strateški projekat
Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, istakao je da se ne radi samo o energetskom, već i o strateškom projektu.
“To nije samo projekat vrijedan milijardu dolara. On ima ogromnu geopolitičku, stratešku i integracijsku vrijednost, kako za BiH tako i za cijeli region.”
Dodao je da taj projekat može otvoriti vrata i drugim investicijama, posebno u obnovljive izvore energije.
Odgovor na strahove građana i poruka regionu
Na pitanje o bojazni da bi Bosna i Hercegovina mogla biti oštećena zbog američkih ekonomskih interesa, poručio je da je riječ o pogrešnoj percepciji.
“Amerika će zaraditi, ali ćemo i mi. Dobit ćemo sigurniju i jeftiniju energiju, investicije, nova radna mjesta. Jedino bez čega ćemo ostati su vjetar i sunce koji danas ionako propadaju neiskorišteni.”
Podsjetio je i na globalne sigurnosne procjene u kojima Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan uopće nisu označeni kao rizična područja.
Komentarišući izjave Aleksandar Vučić, bio je izuzetno direktan:
“Proglašavati njihovom pobjedom činjenicu da je Rezolucija o Srebrenici usvojena i da je spomenik postavljen u UN-u je isto kao kada tvrde da su pobijedili u Kosovskom boju. Dok se ne izađe iz mitomanije, nema napretka.”
Pogled prema izborima 2026. godine
Govoreći o narednom periodu, naglasio je da će ključna politička bitka biti izbor članova Predsjedništva BiH, uz potrebu okupljanja demokratskih snaga i slabljenja nacionalističkih blokada.
Zaključio je da je naredna godina prilika da Bosna i Hercegovina konačno izađe iz ciklusa kriza i uđe u fazu stabilnosti, razvoja i jasnog evropskog i evroatlantskog puta.