Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine zakazana je za 22. januar, a na dnevnom redu naći će se više zakonskih rješenja. Iako se neće razmatrati ključni reformski zakoni poput Zakona o sudu BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, među tačkama dnevnog reda ipak će biti i Prijedlog zakona o državnoj imovini, što je izazvalo različite reakcije u političkoj javnosti.
Pitanje koje se nameće jeste da li je otvaranje ove teme u aktuelnom političkom trenutku preambiciozan potez, kao i kolika je stvarna šteta za Bosnu i Hercegovinu zbog nepostizanja dogovora da projekat Južne interkonekcije realiziraju domaće kompanije. Također, otvorena su i pitanja budućih koalicija, uloge političkog pokreta Naprijed, te mogućnosti ponovnog uspostavljanja vlasti u formatu SDA–HDZ–SNSD.
O tim temama govorio je Šemsudin Mehmedović, koji smatra da uvrštavanje zakona o državnoj imovini na dnevni red nije nimalo preuranjeno, naročito imajući u vidu procese vezane za izgradnju Južne interkonekcije, koji će neminovno zahvatiti i privatnu i državnu imovinu.
“Prijeko je potreban zakon kojim će se definisati ko, kad, kako i na koji način može koristiti, ustupiti ili prodati državnu imovinu. Siguran sam da državni nivo, odnosno institucije Bosne i Hercegovine, neće biti kamen spoticanja kada je pitanje izgradnja ove Južne interkonekcije iz razloga što imamo već u parlamentarnoj praksi rješavanje tog pitanja na način donošenja, odnosno davanja saglasnosti Parlamenta Bosne i Hercegovine na primjeru kupovine zemljišta za Ambasadu SAD. Prema tome, ako pravimo paralelu možemo i na taj način riješiti pitanje izgradnje Južne interkonekcije da imamo zakonsko rješenje. Ali ima tu mnogo nepoznanica – ko će snabdijevati Goražde, ko će Brčko distrikt, da li će to biti sjeverna ili južna interkonekcija. Očigledno je da ova dva čvorišta ostaju bez snabdijevanja gasom. O tome će sigurno morati neko odlučiti u narednom periodu”, kazao je Mehmedović.
Govoreći o raspisanom konkursu za izbor novih članova Komisije za koncesije, čiji je mandat istekao prije pet godina, Mehmedović smatra da se sada otvara prostor za drugačiji pristup, s obzirom na međunarodne okolnosti i političke dogovore.
“Obzirom da je to dio sporazuma Dodika sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država, ja očekujem da će SNSD biti itekako kooperativan, a svi znamo da zapravo u Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine sjede ljudi koji imaju čak i preko 80 godina iz razloga što im je istekao mandat prije desetak godina i tako dalje. To je bio neminovan potez Vijeća ministara koji je trebao biti mnogo godina ranije, ali ovo šta je tu je – bolje ikad nego nikad.”
Mehmedović smatra da se u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme provodi agenda čiji je cilj predstavljanje države kao nefunkcionalne, a da su nosioci vlasti često politički vezani za interese susjednih zemalja. Kao primjer navodi izostanak dogovora oko Južne interkonekcije.
“To je jedan političko-pravni nonsens koji je, nažalost, evidentan u BiH i na političkoj sceni. U BiH su politički faktori koji su u većini, koja sad čini većinu Vijeća ministara, koji na temelju svog strateškog političkog sporazuma realiziraju, ja sam to nekoliko puta rekao i ponovo ponavljam, sporazum Tuđman–Milošević. Ako pogledamo detalje ovog sporazuma, vidjet ćemo zapravo da su svi njihovi potezi u tom pravcu.”
Govoreći o ulozi lidera HDZ-a, Mehmedović ističe da Dragan Čović vodi vještu pregovaračku politiku, ali da je ona usmjerena ka uslovljavanju realizacije važnih projekata.
“Neće se to blokirati, siguran sam, taj projekat je od koristi za državu Bosnu i Hercegovinu, za građane Bosne i Hercegovine. Bilo bi bolje da to bude firma države Bosne i Hercegovine, ali ako ne možemo sad dogovoriti, evo vidite, onda može forma Sjedinjenih Američkih Država.”
Na pitanje o odnosima Trojke sa SNSD-om i HDZ-om, te mogućim kompromisima oko imenovanja glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, Mehmedović izražava ozbiljnu zabrinutost.
“Oni koji u ime Trojke pregovaraju sa SNSD-om i HDZ-om, čini mi se da su nastavili tu politiku popustljivosti prema anti-bosanskim političkim projektima. Ja mislim da je to nedopustivo i, obzirom da je ovo izborna godina, da će nakon Općih izbora 2026. godine onaj ko dobije povjerenje građana morati voditi računa o političkom sporazumu kojim bi se formirala nova parlamentarna većina. Moraju se postaviti stvari na zdrave osnove i uskladiti sa Ustavom BiH.”
Smatra da rezultati izbora u Republici Srpskoj pokazuju pad podrške SNSD-u, što vidi kao priliku za promjene.
“To znači da smo na pravom putu u smislu eliminacije SNSD-a i iz Vijeća ministara i sa svih nivoa vlasti gdje god je to moguće. Nažalost, HDZ je na državnom nivou sačuvao SNSD u vlasti. Kočničar nije samo SNSD – kočničar je i HDZ. Strateški je važno eliminirati ove dvije političke stranke iz budućih pregovora o parlamentarnoj većini.”
Kao ključno rješenje za suštinske promjene, Mehmedović vidi uvođenje novih izbornih tehnologija koje bi spriječile izbornu krađu.
“On će, siguran sam, upamtite što sam rekao, promijeniti političku strukturu i na državnom i na svim drugim nivoima, jer su posljednji izbori jasno pokazali koliki je stepen izborne krađe. Mi smo obezbijedili sve preduslove da se oprema nabavi, testira i implementira, kako bi građani Bosne i Hercegovine konačno imali poštene izbore.”
Informacije o budućim koalicijama stranke Naprijed BiH, kao i o eventualnim kandidatima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, bit će poznate u narednom periodu.