data-nosnippet>
Njemački kancelar Friedrich Merz boravio je u Washingtonu, gdje se u Bijeloj kući sastao s američkim predsjednikom Donald Trump. Njegova posjeta uslijedila je nakon izjava u kojima je pokazao razumijevanje za američko-izraelske vojne poteze protiv Irana, što su brojni analitičari ocijenili kao značajan zaokret u njemačkoj vanjskoj politici, navodi Financial Times.
Merz je ranije sugerirao da su napadi u kojima je ubijen ajatolah Ali Khamenei bili opravdani, istovremeno kritikujući iranske uzvratne akcije. Takav ton razlikuje se od stava pojedinih evropskih lidera. Među onima koji su otvoreno osudili američke poteze bio je i španski premijer Pedro Sánchez.
„Međunarodna pravila imaju relativno mali učinak – tim više kada kršenja nose malo posljedica“, rekao je Merz u nedjelju. „Sada nije vrijeme za podučavanje naših partnera i saveznika. Unatoč svim našim sumnjama, dijelimo mnoge njihove ciljeve – čak i ako nismo u poziciji da ih sami postignemo.“
Ovo nije prvi put da njemački kancelar zauzima sličnu poziciju. Kada se Trump prošle godine pridružio izraelskom premijeru Benjamin Netanyahu u napadima na iranska nuklearna postrojenja, Merz je izjavio da Izrael obavlja „naš prljavi posao“.
Za Njemačku, koja se godinama predstavljala kao snažan zagovornik međunarodnog prava te je 2003. zajedno s Francuskom kritikovala američku invaziju na Irak i učestvovala u pregovorima o iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, ovakav diskurs predstavlja vidljivu promjenu kursa.
Norbert Röttgen iz Merzove Kršćansko-demokratske unije ocijenio je da kancelar provodi novu formu realpolitike u vremenu globalnih previranja. „Rusija je u ratu, Iran se bavi terorom, Kina poštuje međunarodno pravo kada joj to odgovara, a Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je paralizirano“, naveo je Röttgen.
Politolog Thorsten Benner iz berlinskog Instituta za globalnu javnu politiku smatra da je Merzov pristup izrazito pragmatičan. „Merz je pragmatičniji. Njegov osnovni instinkt je riješiti se režima u Teheranu“, rekao je Benner. Jedan visoki vladin zvaničnik dodatno je poručio da je kancelar „bio realan“.
Sam Merz ističe da priroda prijetnje, odnosno mogućnost da Iran razvije nuklearno oružje koje bi ugrozilo sigurnost Izraela, objašnjava njegovu poziciju. „Ne postoji idealno vrijeme za nešto ovakvo“, rekao je o američko-izraelskim napadima. „Ali možda će doći vrijeme kada će biti prekasno.“
Reakcije širom Evrope ostale su podijeljene. Dok je Španija osudila napade, francuski zvaničnici izrazili su zadovoljstvo likvidacijom iranskog vrhovnog vođe. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo ne podržava „promjenu režima s neba“. Italijanska premijerka Giorgia Meloni poručila je da Rim izražava podršku iranskom civilnom stanovništvu.
Jedan visoki diplomat iz druge države Evropske unije ocijenio je da „Merz govori u ime Merza, ne u ime svih nas“, dodajući da je iznenađujuće koliko se brzo profilirao kao pragmatični partner Washingtona.
Kao prvi evropski lider koji se sastao s Trumpom nakon ubistva Hamneija, Merz nastoji da kroz čvršći stav prema Iranu ublaži američki pritisak u vezi s Ukrajinom i trgovinskim pitanjima. Nakon odluke američkog predsjednika da poveća carine, Berlin pokušava izbjeći dodatne tenzije u transatlantskim odnosima.
Uoči susreta s Trumpom, Merz je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodymyr Zelenskyy o američko-ruskim pregovorima i zabrinutosti da bi širenje sukoba na Bliskom istoku moglo utjecati na isporuku sistema protuzračne odbrane Patriot Kijevu.
„Svi razumiju da su za Ukrajinu ovi projektili Patriot ključni za njezinu odbranu i opstanak“, rekao je Zelenski nakon razgovora s Merzom. „Također smo koordinirali napore prije sastanka kancelara s predsjednikom Trumpom.“
Njemački kancelar u nedjelju je naznačio da bi Evropa mogla preuzeti aktivniju ulogu u stabilizaciji Bliskog istoka i eventualnoj demokratskoj tranziciji u Iranu, nakon okončanja vojne kampanje.
„Ruski rat protiv Ukrajine ni na koji način nije inferioran u odnosu na nepravdu iranskog režima“, rekao je Merz. „Napad Moskve na mirnog susjeda jednako je neopravdan kao i teroristički rat koji Teheran godinama vodi protiv Izraela.“, piše Financial Times.