data-nosnippet>
Sve su izvjesniji scenariji prema kojima bi računi Radiotelevizije Bosne i Hercegovine mogli ostati trajno blokirani. Dugovanja pristižu na naplatu, dok konkretni potezi za stabilizaciju državnog javnog servisa izostaju, kako sa domaće političke scene, tako i iz međunarodnih krugova. Situacija u kojoj se BHRT nalazi rezultat je dugogodišnjih neriješenih sistemskih pitanja.
Još 2005. godine usvojen je Zakon o javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, koji je prethodno nametnuo Ured visokog predstavnika. Tim zakonom bila je predviđena uspostava Korporacije javnih emitera, tijela koje bi nadziralo naplatu i raspodjelu RTV takse između emitera u sistemu. Međutim, Korporacija nikada nije formirana, a zakon u cijelosti nije proveden. Godinama je izostajala politička saglasnost za njegovu punu implementaciju, posebno kada je riječ o predstavnicima iz Republike Srpske u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kao i u strukturama upravljanja javnih emitera.
Prema dostupnim podacima, Radio-televizija Republike Srpske po osnovu neraspodijeljenog dijela RTV takse duguje BHRT-u približno 104 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja iznos koji je gotovo identičan ukupnim obavezama državnog emitera. Ovaj finansijski jaz dodatno je produbio krizu i doveo u pitanje redovno funkcionisanje sistema.
U aktuelnim okolnostima, bez podrške ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, nije moguće osigurati budžetsku pomoć BHRT-u. Istovremeno, šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputilo je dopis visokom predstavniku Christianu Schmidtu, tražeći hitnu reakciju i institucionalnu intervenciju.
“Ako stane BHRT, mislim da ljudi ovdje nisu svjesni da će stati mnogo toga s obzirom na moć i snagu repetitora u BiH, da ne pominjem druge, od sigurnosnih do drugih agencija”, upozorio je Zlatko Miletić, delegat u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
“Ovo je očigledno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma kada je u pitanju BHRT i pozivam visokog predstavnika da uradi svoj dio posla”, poručio je Šefik Džaferović, delegat u Klubu Bošnjaka u Domu naroda.
Teško finansijsko stanje državnog javnog servisa već duže vrijeme je poznato domaćoj javnosti, ali i predstavnicima međunarodne zajednice koji su upoznati sa ozbiljnošću situacije. Uprkos brojnim apelima, uključujući obraćanja sindikata zaposlenih i uprave BHRT-a, visoki predstavnik do sada nije poduzeo konkretne mjere koje bi spriječile daljnju destabilizaciju sistema. U ranijim izjavama istakao je da odgovornost prvenstveno leži na nadležnim domaćim institucijama.
“Odgovornost leži na onima čiji je to posao da riješe ovo pitanje. U potpunosti razumijem stanje u kojem se uposlenici BHRT-a nalaze, ali moramo imati javni RTV servis i javne emitere”, naveo je ranije Schmidt.
Aktuelni razvoj događaja ukazuje na to da pitanje opstanka BHRT-a, uprkos njegovoj institucionalnoj i društvenoj važnosti, trenutno nije u vrhu političkih prioriteta. Ipak, uloga javnog servisa u objektivnom informiranju, obrazovanju i očuvanju kulturnog identiteta ostaje od ključnog značaja za demokratsko funkcionisanje Bosne i Hercegovine.