Ministri EU u Briselu o proširenju: u fokusu i zapadni Balkan, uključujući BiH

Ministri evropskih poslova država članica Evropske unije sastaju se u četvrtak, 19. novembra, u Briselu. Razgovarat će o nastavku procesa proširenja EU, zakonodavnim prioritetima za 2027. godinu i stanju vladavine prava u pojedinim članicama, najavljeno je iz Vijeća Evropske unije.

Ministri EU danas o proširenju Unije: Na dnevnom redu i evropska budućnost BiH

Sastanak Vijeća za opće poslove donosi nekoliko tema koje su važne i za građane izvan Unije. Rasprava o proširenju posebno je relevantna za zemlje zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, a koje nastoje napredovati na evropskom putu.

Proširenje na radnom doručku

Na marginama zvaničnog dijela sastanka ministri će se okupiti na neformalnom radnom doručku. Tom prilikom razmotrit će načine za nastavak procesa proširenja Evropske unije.

Neformalni format obično omogućava otvoreniju razmjenu mišljenja nego formalne sjednice. Iz najave se, međutim, ne vidi da su za ovaj doručak predviđeni konkretni zaključci ili odluke.

Ko predsjedava i ko dolazi iz Komisije

Sastankom će predsjedavati ministar za evropske poslove i odbranu Thomas Byrne. Evropsku komisiju predstavljat će evropski komesari Maroš Šefčovič, Michael McGrath i Hadja Lahbib.

Program rada Komisije za 2027. godinu

Jedna od glavnih tačaka dnevnog reda je predstavljanje programa rada Evropske komisije za 2027. godinu. Nakon izlaganja ministri će razmijeniti mišljenja o zakonodavnim prioritetima Unije.

Očekuje se da će države članice identificirati ključne oblasti koje bi trebalo uključiti u zajedničku deklaraciju o zakonodavnim prioritetima EU za narednu godinu. Razgovarat će i o prijedlozima kojima bi trebalo dati prednost u zakonodavnom postupku.

Predviđeno je da Evropski parlament, Vijeće EU i Evropska komisija do kraja godine postignu dogovor o toj zajedničkoj deklaraciji. Riječ je o dokumentu kojim tri institucije usklađuju svoje prioritete za predstojeće razdoblje.

Vladavina prava: četiri države na redu

U okviru godišnjeg dijaloga o vladavini prava ministri će razmotriti stanje u Mađarskoj, Litvaniji, Luksemburgu i Kipru. Rasprava će se zasnivati na nalazima iz izvještaja Evropske komisije o vladavini prava za 2026. godinu.

To je treći krug rasprava o pojedinačnim državama članicama u ovoj godini. Prethodni su održani u januaru i maju.

Evropska komisija predstavit će ključne nalaze za svaku od četiri države. Nakon toga će nacionalne delegacije iznijeti informacije o najnovijim dešavanjima i o funkcioniranju svojih sistema vladavine prava.

Zašto je ovo važno za Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, pa se njeno stanje na ovom sastanku ne razmatra pojedinačno. Ipak, način na koji članice razgovaraju o proširenju oblikuje okvir u kojem zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, nastoje ići naprijed.

Zato se rasprave ovakvog tipa prate i u regiji. Stavovi država članica o tempu i načinu proširenja mogu utjecati na očekivanja kandidata i potencijalnih kandidata.

Treba naglasiti da je u najavi Vijeća EU riječ o razmjeni mišljenja, a ne o konkretnim odlukama o pojedinim zemljama kandidatima. Ishod doručka i same rasprave bit će poznat tek nakon sastanka.

Šta dalje

Kada je riječ o zakonodavnim prioritetima, rok je jasan: tri institucije trebale bi do kraja godine postići dogovor o zajedničkoj deklaraciji. Današnja rasprava ministara jedan je od koraka na tom putu, jer će države članice jasnije označiti oblasti kojima žele dati prednost.

Što se tiče vladavine prava, godišnji dijalog služi tome da se stanje u državama članicama redovno i javno razmatra na nivou ministara. Svaka država pritom dobija priliku da iznese vlastiti pogled na dešavanja u svom pravosudnom i institucionalnom sistemu.

Sastanak u Briselu tako okuplja tri teme: budućnost Unije kroz proširenje, njene zakonodavne planove i stanje vladavine prava u njenim članicama. Za zemlje zapadnog Balkana, a time i za Bosnu i Hercegovinu, najviše pažnje privući će dio o proširenju.