data-nosnippet>
Sukob na Bliskom istoku nastavlja se širiti, a napadi koje Iran izvodi na zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze predstavljaju odgovor na ranije udare Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na ciljeve u Teheranu. Ipak, prema pojedinim procjenama, krug potencijalnih meta mogao bi se dodatno proširiti, a među državama koje se spominju nalaze se i dvije balkanske zemlje.
Prema dostupnim informacijama, Albanija i Kosovo pojavljuju se u analizama kao mogući ciljevi iranskih operacija. Obje države već su ranije bile pogođene kibernetičkim napadima za koje se odgovornost pripisuje Iranu, a pojedini analitičari smatraju da bi, u slučaju daljnje eskalacije, mogle postati mete i drugih oblika pritiska.
Ovakve procjene pojavljuju se u trenutku kada se sukob dodatno širi. Iran je već gađao ciljeve na Cipru, dok su, prema dostupnim izvještajima, iranski projektili oboreni iznad teritorija Turske.
Podrška SAD-u i Izraelu
Albanija i Kosovo bile su među prvim državama koje su javno izrazile podršku Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu nakon početka napada na Iran. Istovremeno su osudile iranske napade na zemlje Perzijskog zaljeva.
Osim političkih stavova, dodatni faktor koji bi mogao povećati napetosti jeste i prisustvo objekata koji imaju strateški značaj za Sjedinjene Američke Države i iransku opoziciju.
Na teritoriju Kosova nalazi se vojna baza Bondsteel, najveća američka baza u regiji, dok se u Albaniji nalazi kamp Ashraf 3. U tom kampu boravi oko tri hiljade pripadnika organizacije Mujahideen-e-Khalq (MEK), koja je poznata kao jedna od najaktivnijih opozicionih grupa protiv iranskog režima.
Opoziciona organizacija u Albaniji
Organizacija Mujahideen-e-Khalq dio je Nacionalnog vijeća otpora Irana. U prošlosti su je Sjedinjene Američke Države držale na popisu terorističkih organizacija, ali je ta oznaka uklonjena 2012. godine.
Prisustvo pripadnika ove organizacije u Albaniji već godinama izaziva oštre reakcije iz Teherana, što dodatno opterećuje odnose između dvije države.
Novi hakerski napad
Napetosti su dodatno porasle nakon vijesti o novom hakerskom napadu za koji se sumnja da dolazi iz Irana. Albanski mediji izvijestili su da je meta ovog puta bio parlament Albanije.
Tokom napada objavljeni su e-mailovi pojedinih zastupnika uz poruku:
„Nećemo dopustiti da oni koji podupiru teroriste MEK-a mirno spavaju.“
Iran je i ranije optuživan za kibernetičke operacije protiv Albanije. Najveći takav napad dogodio se u rujnu 2022. godine, kada je pogođena kritična državna infrastruktura.
Nakon tog incidenta albanske vlasti dobile su značajnu stručnu podršku Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u jačanju kibernetičke odbrane.
Reakcija NATO saveza
Napad iz 2022. godine izazvao je snažnu reakciju NATO saveza. Savez je tada održao hitan sastanak stalnog vijeća i osudio kibernetički napad na Albaniju, naglasivši podršku toj zemlji kao članici NATO-a.
Sigurnosni analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba između Irana i njegovih protivnika mogla povećati rizik od širenja krize i izvan Bliskog istoka, uključujući i pojedine države u Evropi.