Napetosti između Sjedinjene Američke Države i Iran dodatno su porasle nakon oštre razmjene prijetnji između visokih zvaničnika dvije zemlje. Pitanje mogućeg atentata na američkog predsjednika ponovo se našlo u fokusu javnosti, posebno nakon izjava koje su posljednjih dana izazvale snažne reakcije u međunarodnoj politici.
Jedan od najutjecajnijih iranskih dužnosnika, Ali Larijani, koji obavlja funkciju sekretara iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, uputio je oštru poruku američkom predsjedniku Donald Trump.
„Iran se ne boji vaših praznih prijetnji. Čak i oni veći od vas nisu mogli eliminirati iransku naciju. Brinite se sami o sebi kako vi ne biste bili eliminirani“, napisao je Larijani na društvenoj mreži X.
Razmjena prijetnji oko Hormuškog tjesnaca
Larijanijeva izjava bila je odgovor na ranije upozorenje Donalda Trumpa, koji je zaprijetio Iranu snažnim vojnim odgovorom ukoliko ta zemlja ne otvori Hormuški tjesnac.
Američki predsjednik tada je poručio da bi Sjedinjene Američke Države mogle reagirati „vatrom i srdžbom“, uz tvrdnju da bi eventualni američki udar bio „20 puta snažniji“ od dosadašnjih akcija.
Hormuški tjesnac smatra se jednim od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu jer se kroz njega transportira veliki dio globalne nafte. Nakon što je Iran ograničio plovidbu tim područjem, cijene energenata na svjetskim tržištima, uključujući i američko, počele su rasti.
Ranije prijetnje Trumpovom životu
Ovo nije prvi put da američke vlasti upozoravaju na moguće prijetnje životu Donalda Trumpa povezane s Iranom. Američke obavještajne službe su 2024. godine obavijestile tadašnjeg predsjedničkog kandidata da postoje ozbiljne indicije o planovima za atentat koji bi mogao biti povezan s Teheranom.
Trump je u nedavnom intervjuu za ABC News izjavio da su upravo takve informacije utjecale na njegovu odluku da podrži zajedničku vojnu operaciju Izrael i Sjedinjenih Američkih Država u kojoj je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Khamenei.
– Sredio sam ja njega prije nego što je on uspio mene. Sredio sam ja prvi njega – rekao je Trump.
Sudski slučaj zbog plana atentata
U međuvremenu je američki sud u Brooklyn osudio Pakistanca Asif Merchant zbog sudjelovanja u planu organiziranja atentata na Trumpa. On je uhapšen u julu 2024. godine, a tokom postupka je naveo da su ga za tu operaciju regrutirale iranske vlasti.
Šta bi se dogodilo u slučaju atentata
Sve češće se postavlja pitanje kakve bi posljedice nastupile ukoliko bi neka država zaista organizirala i uspješno provela atentat na američkog predsjednika.
Sam Trump je prije godinu dana javno govorio o mogućem odgovoru Sjedinjenih Američkih Država u takvoj situaciji. U februaru 2025. godine poručio je da bi posljedice za Iran bile izuzetno teške.
– Bilo bi grozno za njih da to učine. Kad bi to učinili, bili bi izbrisani s lica zemlje. To bi bio kraj. Ne bi ništa ostalo – rekao je Trump.
Stari planovi iz vremena Hladnog rata
Iako današnje procedure u slučaju napada na američkog predsjednika nisu potpuno javno poznate, prije više od deset godina objavljeni su dokumenti koji pokazuju kakva je strategija postojala tokom Hladni rat.
Prema tim dokumentima, Washington je imao razrađene planove prema kojima bi Sjedinjene Američke Države pokrenule automatski i sveobuhvatni nuklearni odgovor protiv tadašnjih rivala – Sovjetski Savez i Kina – ukoliko bi američki predsjednik bio ubijen u napadu.
Takva strategija bila je na snazi sve do 1968. godine, kada ju je revidirao tadašnji američki predsjednik Lyndon B. Johnson. Prema dostupnim informacijama, raniji planovi predviđali su mogućnost nuklearnog protunapada čak i u slučaju da napad na predsjednika bude izvršen konvencionalnim oružjem ili da postoji nejasnoća oko toga ko stoji iza atentata.
Širi kontekst globalnih napetosti
Aktuelne napetosti dodatno su pojačane nizom geopolitičkih poteza Washingtona u posljednje vrijeme. Među njima je i akcija protiv predsjednika Nicolás Maduro iz Venezuela, kao i zajedničke vojne operacije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv ciljeva u Iranu.
Sve to dodatno komplikuje ionako nestabilnu situaciju na Bliskom istoku, dok analitičari upozoravaju da bi svaka nova eskalacija između Washingtona i Teherana mogla imati dalekosežne posljedice za globalnu sigurnost i političke odnose.