
Ugledni pravni stručnjak i politički dužnosnik iz Narodnog evropskog saveza, Enver Išerić, javno je reagirao na, kako navodi, dugogodišnje i svjesno pogrešno interpretiranje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. U opširnoj objavi osvrnuo se na tvrdnje da je Bosna i Hercegovina “zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda”, ističući da takva formulacija ne postoji u samom tekstu Ustava.
“Gdje to u Ustavu piše? Nigdje!”
Išerić je reagirao na nedavnu izjavu aktuelnog predsjednika entiteta Republika Srpska, koji je poručio da Bosna i Hercegovina može opstati isključivo kao zajednica dva entiteta i tri naroda. Prema Išeriću, takve poruke predstavljaju pokušaj da se politički stavovi predstave kao ustavna kategorija.
“Dugo slušamo kako političari koji predvode napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine govore kako je BiH zajednica tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Ako tako srčano zalažete za poštovanje ustava, morate nam reći gdje to u Ustavu BiH piše. Nigdje! Zato prestanite lagati i zavitlavati građane” poručio je Išerić.
Šta zaista stoji u Ustavu
Išerić podsjeća da se u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine spominju Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, ali isključivo u kontekstu njihove historijske i demografske zastupljenosti, a ne kao nosioci ekskluzivnog prava na državu. Naglašava da se Bosna i Hercegovina ustavno definiše kao demokratska i multinacionalna država, bez utvrđene većine među narodima.
U tom kontekstu poziva se na presudu Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U 5/98 iz 2000. godine, u kojoj je jasno istaknuto da konstitutivnost naroda podrazumijeva njihovu međusobnu jednakost, a ne dominaciju bilo kojeg od njih.
ZAVNOBiH i historijska dimenzija
Govoreći o historijskim temeljima državnosti, Išerić podsjeća na poruke sa zasjedanja ZAVNOBiH, kada je naglašeno da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska. Prema njegovom tumačenju, ta formulacija nastala je kao odgovor na pokušaje podjele Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu.
“Tada su Bosnu svojatali Srbi i Hrvati iz Srbije i Hrvatske i htjeli su je podijeliti. Pa je rečeno da Bosna nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, kako bi se dalo do znanja da nema podjele Bosne” pojasnio je Išerić.
Entiteti i međunarodno pravo
Posebno oštar dio njegove objave odnosi se na entitetsku strukturu države. Išerić smatra da je sadašnja administrativna podjela rezultat ratnih okolnosti i upotrebe sile, a ne izraz slobodne ustavne volje.
“Administrativna podjela Bosne i Hercegovine bila je rezultat agresije na našu državu i to stanje je stvoreno silom. A međunarodno pravo ne priznaje nikakvo stanje stvoreno silom. Posebno imajući u vidu da je korištenjem te sile izvršen genocid nad Bošnjacima, što su utvrdili međunarodni sudovi” istakao je Išerić.
Kao mogući institucionalni odgovor na, kako navodi, kontinuirane političke pritiske i reinterpretacije ustavnog poretka, predlaže pokretanje inicijative pred Međunarodni sud pravde radi dobijanja savjetodavnog mišljenja o usklađenosti teritorijalnog uređenja Bosne i Hercegovine s međunarodnim pravom, posebno u svjetlu presuda o genocidu i statusa zaštićenih zona Ujedinjenih nacija.
Išerićeva reakcija ponovo je otvorila raspravu o ustavnom identitetu države, ulozi entiteta i granicama političkog tumačenja najvišeg pravnog akta Bosne i Hercegovine.
data-nosnippet>

Od Berlinskih kongresa
Srbija i Hrvatska pokušavaju
da podjele ono što je nedjeljivo.
Krajnje je vrijeme da se toj brutalnoj retorici stane na kraj i da im se pokaže kako Bosna mora da funkcionira.
Uključiti sve svjetske ustanove u taj proces , a i njima reči da ovo što sa čime se Bosna susreče danas , je
umor svih građana Bosne.