Prema najnovijim podacima Savezne agencije za zapošljavanje, gotovo 826.000 zaposlenih u Njemačkoj prima dodatne socijalne naknade, dok samo oko 81.000 od njih radi puno radno vrijeme. Ovo potvrđuje zabrinjavajući trend — mnogi radnici, čak i oni s punim radnim vremenom, ne mogu pokriti osnovne životne troškove od svojih plata.
Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je planove za reformu sistema socijalnih naknada, poznatog kao „Bürgergeld“ (građanski dohodak), ističući da rad mora biti isplativ i da treba jačati vezu između rada i prihoda. Međutim, statistike pokazuju da se broj zaposlenih koji ovise o državnoj pomoći povećava, što baca sumnju na efikasnost trenutnih politika.
Od 2015. godine, kada je uvedena minimalna plata, broj zaposlenih koji traže dodatnu pomoć opadao je, ali prošle godine došlo je do blagog porasta, uglavnom zbog rasta troškova života, uključujući povećanje cijena stanarina. Iako je minimalna plata povećana na 12,82 eura po satu, to nije dovoljno da prati rast troškova, što mnoge radnike tjera da dopunjuju primanja državnom pomoći.
Kritičari, poput zastupnika Cem Incea iz stranke Ljevica, tvrde da je minimalna plata i dalje preniska i da podržava niske plate i eksploataciju radnika. Oni pozivaju na veća ulaganja u socijalnu infrastrukturu, poput vrtića i jaslica, kako bi ljudi mogli raditi puno radno vrijeme.
S druge strane, ekonomisti ukazuju da mnogi od onih koji ovise o pomoći ne rade puno radno vrijeme, već su na skraćenim ili fleksibilnim ugovorima, često zbog obiteljskih obaveza ili nedostatka dječje njege.
Dok se planira novo povećanje minimalne plate na 13,90 eura početkom 2026. i 14,60 eura godinu dana kasnije, strahuje se da bi veće troškove rada mogli smanjiti broj radnih mjesta, posebno u sezonskim djelatnostima.
Uprkos kontroverzama, sve je jasno: mnogi njemački radnici, čak i zaposleni, bore se za dostojanstven život, a trenutni sistem socijalnih naknada i minimalnih plata ne pruža im adekvatnu zaštitu.
Izvor: Hayat.ba