Privredno društvo “Kermas Energija” iz Zagreba, prema najnovijim informacijama koje dolaze iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, nalazi se pred podnošenjem arbitražne tužbe protiv Bosne i Hercegovine, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju vjetroparka “Trusina” kod Nevesinja, koji je provela Vlada Republike Srpske. Tužbeni zahtjev, prema dostupnim podacima, prelazi vrtoglavih 200 miliona konvertibilnih maraka.
Kako otkriva Fokus, Pravobranilaštvo BiH raspolaže informacijom da zagrebačka firma, zastupana od strane advokatske kancelarije “Baroš & Partners”, nije pristala na produženje roka za mirno rješavanje spora, iako je takvo produženje tražila Vlada Republike Srpske. Ipak, investitori iz Zagreba i dalje ostavljaju prostora za postizanje dogovora sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno Republikom Srpskom, ali ostaje veliko pitanje koliko su još spremni čekati prije nego što konačno pokrenu spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Washingtonu. Na taj bi način BiH mogla biti suočena s još jednim velikim finansijskim udarcem, nalik onome iz slučaja “Viaduct”, gdje je također jednostrani raskid ugovora od strane Republike Srpske prouzrokovao ozbiljne posljedice.
Kada je riječ o projektu vjetroparka Trusina, u aktu Pravobranilaštva BiH navodi se da je “Kermas Energija” vlasnik 97% udjela u firmi Eol Prvi d.o.o. iz Nevesinja, koja je 19. oktobra 2012. godine sa Vladom Republike Srpske zaključila Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroparka na lokalitetu Trusina. Nakon potpisivanja osnovnog ugovora, između strana su sklopljena tri aneksa – 4. septembra i 17. decembra 2014. godine, te 7. januara 2016. godine – kojima su detaljno regulisana dodatna prava i obaveze koncesionara.
Međutim, Vlada Republike Srpske je 7. marta 2019. godine donijela rješenje (broj: 04/1-012-2-645/9) kojim je jednostrano raskinula Ugovor o koncesiji, oduzevši time koncesionaru pravo da izgradi i koristi vjetropark “Trusina”. Prema navodima zagrebačke firme, Vlada RS je raskinula ugovor iako za to nije imala pravnog osnova, s obzirom na to da su sve obaveze iz ugovora bile uredno ispunjene. Oni tvrde da je Vlada RS, prikrivajući pravu situaciju, predložila Narodnoj skupštini RS da hitno usvoji izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije, čime je koncesionaru onemogućila ostvarivanje prava na garantovanu otkupnu cijenu električne energije iz vjetroelektrane.
Posebno ističu da je Vlada RS raskinula Ugovor upravo u trenutku kada je još trajala procedura zaključenja Aneksa VI, koji je predviđao produženje roka za izgradnju vjetroparka do 31. decembra 2020. godine, kao i prilagođavanje visine bankarske garancije novim propisima. Prema tim tvrdnjama, Komisija za koncesije je, po zahtjevu Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, dala saglasnost za zaključenje Aneksa VI, čime je, kako smatra Kermas Energija, prekršila domaće zakone i međunarodne konvencije koje štite prava stranih investitora. Firma iz Zagreba tvrdi da im je ovim postupkom onemogućeno ostvarivanje ogromne dobiti, procijenjene na 102.056.122 eura.
Pravni osnov za nadležnost Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) zagrebačka kompanija vidi u Međunarodnom ugovoru o podsticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, koji su Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska potpisale još u decembru 1996. godine, kao i u dodatnom protokolu potpisanom u avgustu 2013. godine.
S obzirom na ozbiljnost situacije, Kermas Energija predlaže mirno rješavanje spora – smatraju da bi zbog zajedničkog interesa i u cilju izbjegavanja dugih i skupih arbitražnih procesa strane trebalo postići sporazum o naknadi za, kako navode, nezakonito oduzimanje koncesionog prava. U svom dopisu od 8. februara 2024. godine, Kermas Energija je Vladi Republike Srpske iznijela konkretan prijedlog: da im se ili vrati koncesija i omogući izgradnja vjetroparka “Trusina”, ili da im se isplati potraživani iznos od 102.056.122 eura.
Treba podsjetiti da je Pravobranilaštvo BiH, na zahtjev Vlade RS, već jednom tražilo produženje roka za mirno rješavanje ovog spora, ali Kermas Energija na to nije pristala. Ipak, uprkos tome, investitori iz Zagreba i dalje tvrde da su spremni na dogovor koji bi mogao izbjeći pokretanje skupih i dugotrajnih arbitražnih procesa, ali i dalje ostaje neizvjesno koliko će još dugo čekati prije nego što definitivno pokrenu tužbu pred međunarodnim arbitražnim sudom.
Ovaj slučaj još jednom ukazuje na kompleksnost odnosa između investitora i javnih vlasti, ali i na važnost poštivanja ugovornih obaveza i međunarodnog prava kako bi se izbjegle ozbiljne finansijske posljedice po državu i njene poreske obveznike. Kako će se ova priča dalje razvijati i hoće li se pronaći mirno rješenje ili će BiH morati pred arbitražni sud – ostaje da se vidi u narednim mjesecima.