OTKRIVEN DETALJ NA GLASAČKIM LISTIĆIMA: Podijelio članove CIK-a

Otkriven detalj na glasačkim listićima koji je podijelio članove CIK-a

Novi izgled glasačkih listića ponovo je otvorio raspravu o načinu na koji se na njima označavaju kandidati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Pitanje koje je izazvalo podijeljena mišljenja odnosi se na formulaciju kojom se opisuju članovi Predsjedništva, a koja je prisutna već nekoliko izbornih ciklusa.

Prema važećem Ustavu Bosne i Hercegovine, u Predsjedništvo se biraju jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin. Međutim, na glasačkim listićima već četiri izborna ciklusa koristi se formulacija „bošnjački član“, „hrvatski član“ i „srpski član“ Predsjedništva BiH, što je ponovo pokrenulo pravne i političke polemike.

Različiti stavovi unutar Centralne izborne komisije

O ovom pitanju nisu usaglašeni ni članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Član CIK-a Suad Arnautović smatra da takva formulacija nije u skladu s Ustavom niti Izbornim zakonom BiH.

„Isticanjem posvojnih pridjeva sugeriše se da se bira bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva BiH, odnosno da se biraju predstavnici naroda — što nije tačno, a niti je ustavno niti u skladu sa Izbornim zakonom.“

S druge strane, član CIK-a Vlado Rogić smatra da se radi o dugogodišnjoj praksi koja nije sporna.

„Nije tačno da je ona protivna Ustavu i Izbornom zakonom. Ovo je riješeno od Dejtonskog sporazuma do danas. 30 godina mi ovako postupamo.“

Puljić komentarisao saslušanje Ronalda Johnsona: Evo šta kaže o njegovom odgovoru na pitanje o Dodiku

POLITIKA | prije 6 sati

Političke reakcije

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza podržava postojeću formulaciju, navodeći da ona odgovara načinu na koji je uređen izbor članova Predsjedništva.

Prema njegovom stavu, pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda ne može se svesti isključivo na nacionalno izjašnjavanje kandidata, već je, kako navodi, važna i politička podrška koju kandidat ima među biračima naroda kojeg predstavlja.

Šta kažu stručnjaci?

Dio stručne javnosti smatra da Centralna izborna komisija nema ovlaštenje da podzakonskim aktima mijenja formulacije koje proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine.

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić ističe da Ustav ne koristi formulaciju prema kojoj članovi Predsjedništva predstavljaju konstitutivne narode.

„Po Ustavu oni ne predstavljaju konstitutivne narode. Jezički i pravno, Član 5. tačka 1. navodi ‘jedan Srbin, jedan Hrvat i jedan Bošnjak’. Čak i kada bi se formulacija prihvatila, za srpskog člana ona nema nikakvo uporište u Ustavu.“

Slično mišljenje iznosi i ekspert za međunarodno i ustavno pravo Davor Trlin, koji upozorava da se izmjenom ustavne terminologije stvara drugačiji dojam o samom izbornom procesu.

„Mijenjanjem ustavne formulacije CIK dodatno ‘zakucava etnički ekskluzivizam’ na samom listiću. Umjesto neutralnih materijala vezanih za slovo Ustava, stvara se privid da birači glasaju za etničke predstavnike, čime se produbljuje sistemska diskriminacija građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.“

Rasprava o formulaciji na glasačkim listićima tako je ponovo otvorila pitanje tumačenja ustavnih odredbi i nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, dok različiti pravni i politički stavovi pokazuju da oko ovog pitanja i dalje ne postoji jedinstven konsenzus.