data-nosnippet>
Upozorenja na dugoročne posljedice upravljanja budžetom u izbornoj godini
Pitanje načina na koji se raspoređuje javni novac u Republici Srpskoj ponovo je otvorilo raspravu o tome da li se budžetske odluke donose isključivo zbog potreba građana ili su usklađene s političkim kalendarom. Posebnu pažnju izazvala je odluka o ranijoj isplati septembarskih penzija, koju dio javnosti tumači kao potez tempiran uoči izbora.
U političkim krugovima sve češće se govori da posljednja istraživanja javnog mnijenja i ankete provedene na terenu ukazuju na pad podrške vladajućem SNSD-u i rast nezadovoljstva među građanima. Kritičari vlasti smatraju da je upravo zbog takvih okolnosti ubrzana isplata penzija pokušaj popravljanja političkog rejtinga i pridobijanja naklonosti najbrojnije biračke populacije.
Za razliku od uobičajene prakse, kada penzije korisnicima stižu nakon sedmog ili osmog dana u mjesecu, ovoga puta isplata je pokrenuta znatno ranije. Za tu namjenu izdvojeno je oko 187 miliona konvertibilnih maraka, a odluka je donesena neposredno pred izborni dan, što je izazvalo različita tumačenja u javnosti.
Podsjećanja radi, odlukama Vlade Republike Srpske o redovnim i vanrednim usklađivanjima, penzije su tokom ove godine povećane za ukupno deset posto u odnosu na prethodnu godinu. Osim toga, u augustu je penzionerima isplaćena i jednokratna novčana pomoć, uz obrazloženje da je riječ o mjeri usmjerenoj na poboljšanje njihovog materijalnog položaja. Pojedine nevladine organizacije, međutim, smatraju da ovakvi potezi otvaraju pitanje korištenja javnih sredstava u političke svrhe.
Finansijski inženjering ili socijalna politika?
Vladajuća koalicija tvrdi da ranija isplata penzija potvrđuje finansijsku stabilnost Republike Srpske i odgovoran odnos prema najosjetljivijim kategorijama stanovništva. S druge strane, dio ekonomskih analitičara upozorava da ovakva praksa može ostaviti posljedice na planiranje budžeta i upravljanje javnim finansijama.
Transparency International je i ranije upozoravao da ad hoc izmjene budžeta i jednokratna novčana izdvajanja neposredno prije izbora mogu zamagliti granicu između redovnih socijalnih mjera i aktivnosti koje se u javnosti doživljavaju kao predizborni potezi.
Slični komentari pojavili su se i na društvenim mrežama, gdje pojedini građani smatraju da ranija isplata penzija neće riješiti njihove dugoročne finansijske probleme.
„Da dajete 13. penziju, to bi bila vijest. Ovako, dajete je ranije, pa se postavlja pitanje kako preživjeti idući mjesec kada razmak između dvije isplate bude duži od pet sedmica“, navodi se u jednom od komentara.
Sagovornici koji kritikuju ovakav model smatraju da se budžetske odluke sve češće usklađuju s izbornim ciklusima, dok se ubrzane isplate i jednokratne pomoći koriste kao način ublažavanja socijalnog nezadovoljstva u periodu neposredno prije izlaska građana na birališta.
„Slobodna Bosna“ podsjeća da dug Republike Srpske iznosi gotovo sedam milijardi konvertibilnih maraka te navodi da su nova milionska zaduženja vlasti u Banjoj Luci tempirana uoči izbora kako bi se osigurala dodatna budžetska sredstva.
U istom tekstu navodi se i tvrdnja da pojedini aktivisti SNSD-a obilaze domaćinstva i penzionerima dijele po 50 KM uoči izbora. Na to je ranije upozorio i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, koji je pozvao penzionere da uzmu ponuđeni novac, ali da svoj glas ne daju SNSD-u. Takva izjava izazvala je burne reakcije među predstavnicima vladajuće stranke.