Informacija da bi kompanija Abraham Group mogla postati glavni uvoznik američkog ukapljenog prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini izazvala je snažne političke reakcije. Dok iz kompanije navode da je potpisan okvir za dugoročnu isporuku LNG-a, pojedini državni zvaničnici upozoravaju da za takav aranžman trenutno ne postoji ni pravni ni infrastrukturni osnov.
Memorandum o razumijevanju, iza kojeg stoji poslovni sistem povezan s Amirom Grossom Kabirijem, odnosi se na buduće isporuke američkog LNG-a putem projekta Južna interkonekcija. Međutim, gasovod još nije izgrađen, a projekat se i dalje nalazi u fazi zakonskih i administrativnih procedura, uključujući regulisanje koncesije i model upravljanja.
Prema važećoj uredbi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, jedini ovlašteni uvoznik prirodnog gasa u državi je Energoinvest.
„LNG će isporučivati Venture Global Commodities putem Južne gasne interkonekcije, a koristit će se u planiranoj kombiniranoj gasno-parnoj elektrani (CCGT) kompanije Aluminij Industries. CCGT elektrana osigurat će stabilno snabdijevanje električnom energijom za primarnu topionicu aluminija kompanije Aluminij. Ovaj poduhvat predstavlja najznačajniju isporuku američkog LNG-a Bosni i Hercegovini i regionu“.
S druge strane, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković tvrdi da je riječ o pravno neutemeljenoj najavi.
„To je jedna potpuno neutemeljena vijest zato što ona niti ima pravnu niti neku drugu logiku. Prije svega radi se o memorandumu o razumijevanju, to nije ugovor, jer je nemoguće potpisivati ugovor za nešto što još uvijek ne postoji. Moj dojam je da je Abraham grupa prevarila naše američke partnere i da ćemo mi američke partnere o tome obavijestiti na adekvatan način. Da potpišete memorandum o razumijevanju o nečem što danas niste u mogućnosti izvršiti, po mom mišljenju čak je i u nekoj sferi prevare i nekog krivičnog djela“, poručio je Konaković.
On upozorava da bi obećavanje isporuka za projekat koji nema zakonsku ni infrastrukturnu podlogu moglo proizvesti ozbiljne političke i pravne posljedice.
Spor unutar institucija
Pitanje Južne interkonekcije dodatno je otvorilo nesuglasice među državnim institucijama. Predsjedavajuća Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je da je Vlada Federacije odustala od nacrta međudržavnog sporazuma koji je bio osnova za potpisivanje sporazuma s Hrvatskom. Kako je navela, dokument nije konačan i nema odgovarajuću zakonsku podlogu.
„Na temelju ovih izmjena Vlada FBiH bi bez odgađanja trebala dostaviti inicijativu za sklapanje sporazuma s Republikom Hrvatskom, a kako je to propisano Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora“.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ističe da je Vlada Federacije ispunila svoj dio obaveza.
„Prije nekoliko godina ovo je već razmatrano od Vijeća ministara, ali je u tom trenutku vraćeno na Vladu Federacije jer tada nije bio donesen zakon o Južnoj interkonekciji. S obzirom na to da je zakon donesen prije nekih godinu dana, iz tog razloga su se i stvorili uslovi za dostavljanje zamolbe prema Vijeću ministara od strane Vlade Federacije da se nastavi s ovim postupkom“, kazao je Lakić.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac naveo je da je zaprimljen nacrt sporazuma i da su pripremljene osnove za dalju proceduru.
„Mi imamo jedan nacrt sporazuma kojeg je dostavila Vlada Federacije. Ministarstvo vanjske trgovine pripremilo je osnove i dostavilo ih u Generalni sekretarijat Vijeća ministara“, naglasio je Košarac.
S hrvatske strane poručeno je da su administrativne prepreke otklonjene.
„Stav Hrvatske je da smo mi ishodili sve potrebne dozvole za to. I kada se interne stvari riješe u BiH, mi smo spremni početi graditi. Stav Amerike je da se BiH na taj način odvoji od ruskog plina“, navodi Ante Šušnjar.
Politička dimenzija
Dodatne političke tenzije izazvale su informacije o sastanku otpravnika poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država Johna Ginkela s liderom HDZ BiH Dragan Čović u Mostaru, upravo u kontekstu zastoja na projektu Južne interkonekcije.
HDZ BiH ranije je insistirao da se odluka o izboru koncesionara donosi dvotrećinskom većinom u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da bez njihovih glasova odluka ne bi mogla biti usvojena.
Projekat koji bi Bosni i Hercegovini omogućio alternativni pravac snabdijevanja gasom tako ostaje između ambicioznih investitorskih najava i složenih političko-pravnih procedura. Ishod će u velikoj mjeri zavisiti od dogovora unutar domaćih institucija i usklađivanja sa međunarodnim partnerima.
ygj95d