Politička slagalica se zahuktava: Stranke već traže partnere za naredne četiri godine

Nakon održanih Općih izbora u Bosni i Hercegovini počeli su prvi razgovori o mogućem formiranju vlasti, a političke stranke već prave kombinacije koje bi mogle odrediti sastav vlasti u narednom četverogodišnjem mandatu.

Iako su određeni kontakti između političkih aktera već uspostavljeni, konačni dogovori još nisu postignuti. Pred strankama su složeni pregovori u kojima će, osim raspodjele funkcija, ključnu ulogu imati programski zahtjevi, politički prioriteti i spremnost na međusobne ustupke.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović među prvim je najavio razgovore sa potencijalnim partnerima. Istakao je da će za njegovu stranku među najvažnijim pitanjima biti evropski put Bosne i Hercegovine, kao i izmjene Izbornog zakona.

Na sličnim principima insistira i SDA, koju predvodi Bakir Izetbegović. Iz ove stranke poručuju da ostaju opredijeljeni za evropske integracije i približavanje Bosne i Hercegovine NATO savezu, što bi moglo biti jedno od važnih pitanja u budućim pregovorima.

S druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će tokom razgovora o formiranju vlasti insistirati na vraćanju određenih nadležnosti Republici Srpskoj. Među zahtjevima koje je ranije iznosio nalaze se ponovno uspostavljanje entitetske vojske, preuzimanje kontrole nad indirektnim porezima, kao i vraćanje pojedinih nadležnosti koje su trenutno na nivou institucija Bosne i Hercegovine.

U političkim krugovima pojavile su se i informacije da bi Dodik u pregovorima mogao tražiti određene garancije u vezi sa eventualnim pomilovanjem. Međutim, takve tvrdnje za sada nisu potvrđene zvaničnim izjavama niti konkretnim dokumentima, zbog čega ih treba posmatrati kao političke spekulacije.

Jedan od najvećih izazova u procesu formiranja vlasti bit će osiguravanje dovoljnog broja zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Prema navodima iz dostavljenog teksta, potencijalnoj većini nedostaju tri mjesta, zbog čega bi SDP BiH, sa svojih pet zastupnika, mogao postati jedan od ključnih faktora u konačnom dogovoru.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić zasad nije saopćio konačan stav o budućim koalicijama. Poručio je da će stranka odluke donositi u skladu sa zaključcima svojih organa, što ostavlja otvorenim više mogućih scenarija.

Među strankama koje bi mogle imati ulogu u budućoj većini spominje se i Stranka za BiH. Ipak, njen predsjednik Semir Efendić ranije je upozorio da bi saradnja sa političkim subjektima koje je stranka kritikovala tokom kampanje mogla biti teško objašnjiva javnosti i biračima.

Politički analitičari trenutno izdvajaju nekoliko mogućih modela formiranja vlasti. Jedan od scenarija je koalicija SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a uz podršku manjih stranaka, dok drugi podrazumijeva većinu u kojoj bi značajnu ulogu imao SDP BiH.

Novinar Ranko Mavrak ocijenio je da bi prva opcija mogla imati određenu prednost zbog ranije uspostavljenih političkih odnosa i činjenice da su pojedine stranke već sarađivale u različitim mandatima.

Ipak, konačan dogovor još nije postignut, a politička matematika mogla bi se mijenjati tokom pregovora. Pred liderima stranaka sada su razgovori o raspodjeli pozicija, usaglašavanju programa i pronalasku kompromisa koji bi omogućio formiranje stabilne parlamentarne većine.

Ko će na kraju činiti vlast u Bosni i Hercegovini za naredne četiri godine zavisit će od toga koje će političke stranke uspjeti pronaći zajednički interes i prevazići razlike koje ih trenutno dijele.