Rat između Izraela i Irana sve snažnije utiče na globalna finansijska i energetska tržišta. Specijalni dopisnik Federalne televizije iz Sjedinjenih Američkih Država, Ivica Puljić, upozorava da rast cijena nafte, pad vrijednosti dionica i pritisak na finansijski sistem stvaraju ozbiljne rizike za svjetsku ekonomiju.
Prema njegovim riječima, neizvjesnost i nestabilnost trenutno dominiraju američkim finansijskim tržištima, a posljedice takvih kretanja mogle bi se osjetiti i u drugim dijelovima svijeta. Puljić ističe da se situacija dodatno pogoršava kako sukob između Izraela i Irana ulazi u drugu sedmicu.
„Svi trebaju biti zabrinuti. I ovdje u Americi kao i svugdje vladaju neizvjesnost, nesigurnost. Vrijednosti dionica su u padu. Deveti, bolje rečeno deseti dan za redom, svi su na nekom čekanju“, rekao je Puljić.
On podsjeća da tokom prvih dana sukoba ekonomske posljedice nisu bile posebno izražene, ali da se situacija sada mijenja i postaje znatno ozbiljnija.
„U prvom tjednu američko-izraelskog rata s Iranom, ekonomske turbulencije izgledale su prilično male. No kako počinje drugi tjedan, rizici za globalno gospodarstvo postaju sve ozbiljniji.“
Puljić naglašava da rast cijena nafte ima direktan utjecaj na finansijska tržišta, posebno na kamatne stope i tržište obveznica.
„Što se tiče finansijskih tržišta, što su cijene nafte veće, to se više preračunavaju kratkotrajne krivulje kamatnih stopa i veći je pritisak na tržište obveznica.“
Ističe i da su globalna tržišta dionica posebno osjetljiva na ovakve promjene.
„Mnogo veći rizik ostaje za globalna tržišta dionica, jer veće cijene energije smanjuju izglede za rast, što je potpuno logično, dok više dugoročne kamatne stope smanjuju neto sadašnju vrijednost zarade dionica u rastu. Dakle, komplicirano.“
Prema njegovim riječima, pojedine velike kompanije i investicioni fondovi već poduzimaju mjere kako bi spriječili nagle potrese na tržištu.
„Velike tvrke trenutno zatvaraju, bolje rečeno, možda ograničavaju otkupe kako bi spriječene nagle rasprodaju ne likvidne imovine.“
Takve mjere, upozorava, mogu imati šire posljedice po finansijski sistem.
„U finansijskom sustavu, u kojem kredit funkcionira kao novac, ova ograničenja signaliziraju ‘uništavanje novca’ umjesto stvaranja. Kada fondovi blokiraju povlačenje, to ih prisiljava da prestanu davati nove kredite, što učinkovito smanjuje ponudu novca.“
Puljić također navodi da bi centralne banke mogle biti suočene s velikim pritiskom da reagiraju.
„Pritisak na središnje banke postoji. One jednostavno imaju pritisak da interveniraju hitnim tiskanjem novca, što je naravno uvijek rizično, kako bi spriječile taj sustavni kolaps.“
Dodaje da bi investitori u takvim okolnostima mogli početi povlačiti sredstva iz rizičnijih ulaganja.
„Investitori bi mogli povući novac iz privatnih ulaganja, što može biti veliki problem, stvarajući efekt prave zaraze na Wall Streetu.“
Rat je već doveo do snažnog rasta cijena energenata.
„Cijene nafte preko noći je skočila za 25%, što je potaklo zabrinutost da veći troškovi energije potaknu inflaciju i naravno ograniče potrošnju američkih potrošača.“
Puljić podsjeća da su cijene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama već primjetno porasle.
„Prošle sedmice, da podsjetimo, cijena običnog benzina po galonu u Americi iznosila je 2.98 dolara. Danas je 3.48.“
Posebno je pogođen sektor transporta i poljoprivrede.
„Dizel je poskupio za 24% od početka zračnih napada, što osobito pogađa farmere, industriju i velike kamione, autobuse.“
Puljić navodi i da američki predsjednik Donald Trump pokušava umanjiti ozbiljnost situacije.
„Predsjednik Trump umanje značaj naglog porasta cijene nafte opisuje ga kao vrlo malu cijenu za američku i globalnu sigurnost i čak šalje uvredljive poruke da svi koji smo zabrinuti, da smo malo kao budale, ali to je već goli, čisti trumpizam.“
Ipak, prema njegovim riječima, stvarni podaci ukazuju na ozbiljan poremećaj na tržištu energenata.
„Rat je već uzrokovao najveći poremečaj u obskrbi naftom u povijesti, smanjujući otprilike 20% svjetske obskrbe.“
Na kraju upozorava da bi eventualni pokušaji preuzimanja iranskih energetskih resursa mogli dodatno pogoršati globalne odnose.
„Trump je prije nekih možda sat, sat i pol vremena izjavio da je rano govoriti o uzimanju iranske nafte, zauzimanju bolje rečeno, ali da on ne odbacuje tu mogućnost.“
„Ako dođe do takve situacije, onda će doći i do zaoštravanje američko-kineskih odnosa, jer Kina uzima naftu od Irana. A nakon toga, ko zna što se može dogoditi.“