data-nosnippet>
Washington zatražio od Izraela da obustavi napade na iransku energetsku infrastrukturu
Washington / Tel Aviv – U trenutku kada je dio međunarodne javnosti očekivao dodatno pooštravanje pritiska na iransku ekonomiju, iz Sjedinjenih Američkih Država stigla je poruka koja je izazvala veliku pažnju u političkim i finansijskim krugovima. Portal Axios, pozivajući se na visoke izvore iz američke administracije, objavio je da je Washington zatražio od Izraela da obustavi napade na energetsku infrastrukturu u Iranu.
Strah od ekonomskih posljedica
Prema tim navodima, američka administracija predsjednika Donalda Trumpa zabrinuta je da bi nastavak napada na iranska naftna postrojenja mogao izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom energetskom tržištu.
Analitičari upozoravaju da bi značajniji poremećaj u izvozu iranske nafte mogao dovesti do naglog rasta cijena energenata. Takav razvoj događaja imao bi direktne posljedice na svjetsku ekonomiju, ali i na domaće tržište goriva u Sjedinjenim Američkim Državama.
Upravo zbog toga Washington, prema navodima izvora, nastoji da se vojni pritisak usmjeri prvenstveno na vojne ciljeve, dok bi energetska infrastruktura trebala ostati izvan glavnih meta.
Napetosti između saveznika
Pojedini analitičari smatraju da bi ovakav zahtjev mogao otvoriti određene nesuglasice između Washingtona i izraelskog rukovodstva. Izraelski vojni planeri, prema njihovim procjenama, vjeruju da bi udari na rafinerije i energetske terminale mogli značajno oslabiti sposobnost Teherana da finansira vojne aktivnosti i regionalne operacije.
S druge strane, američka administracija pokušava izbjeći scenarij u kojem bi sukob doveo do ozbiljnih poremećaja u globalnim energetskim tokovima i dodatne nestabilnosti na tržištu nafte.
Pitanje reakcije Izraela
Ključno pitanje u ovom trenutku jeste hoće li izraelski premijer Benjamin Netanyahu prihvatiti američki zahtjev ili će Izrael nastaviti s napadima na iransku energetsku infrastrukturu kao dio šire strategije pritiska na Teheran.
Situacija dobija dodatnu težinu i zbog paralelnih diplomatskih aktivnosti. Nedavni telefonski razgovor između predsjednika Rusije Vladimira Putina i iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana dodatno je potakao spekulacije da se, uz vojne operacije, istovremeno vodi i intenzivna diplomatska komunikacija.
Dok se situacija na Bliskom istoku i dalje razvija, brojni analitičari upozoravaju da bi svaki veći napad na energetsku infrastrukturu mogao imati posljedice koje bi se osjetile daleko izvan regiona, posebno na globalnom tržištu nafte i u stabilnosti svjetske ekonomije.