Radar objavio analizu: Navodi o organizovanju birača iz BiH i praćenju opozicionih aktivista u Srbiji
Beogradski magazin Radar objavio je novu analizu autora Dragana Velikića u kojoj se razmatraju različite aktivnosti povezane s predstojećim izborima u Srbiji, uključujući navode o angažmanu na području Bosne i Hercegovine.
U tekstu se posebno spominju Višegrad i Novo Goražde, a pažnju je privukao i sadržaj telefonskog razgovora koji je, prema navodima Radara, snimljen i dostavljen organizaciji Crta.
Prema objavljenoj analizi, žena koja se u razgovoru predstavlja kao osoba angažovana na terenu govori o radu s građanima koji imaju državljanstvo Srbije, kao i o mogućnosti organizovanja glasanja u Višegradu.
Važno je, međutim, naglasiti da se radi o navodima i sadržaju razgovora koje je objavio Radar, a ne o pravosnažno utvrđenoj činjenici da je izborna manipulacija provedena. Radar u svojoj analizi iznosi vlastite zaključke i interpretacije, dok bi eventualne nezakonitosti morale biti potvrđene kroz nadležna tijela.
Šta se navodi u snimljenom razgovoru?
Kako piše Radar, sagovornica u telefonskom razgovoru navodi da radi na području Višegrada i da se bavi podacima osoba koje imaju državljanstvo Srbije.
Prema transkriptu koji prenosi ovaj magazin, ona govori o očitavanju srbijanskih ličnih karata i prijavljivanju građana za glasanje, uz tvrdnju da bi biračko mjesto moglo biti organizovano u jednoj srednjoj školi u Višegradu.
To bi, prema sadržaju razgovora, značilo da građani koji imaju pravo glasa ne bi morali putovati u Srbiju kako bi ostvarili svoje biračko pravo.
Upravo ovaj dio razgovora Radar predstavlja kao mogući pokazatelj organizovanja birača izvan teritorije Srbije.
Ipak, iz samog razgovora nije moguće zaključiti da je takav plan zaista realizovan niti ko bi eventualno stajao iza njega. Zbog toga je važno navode tretirati kao tvrdnje koje zahtijevaju dodatnu provjeru.
Radar navodi da se slične aktivnosti spominju i u drugim dijelovima BiH
U analizi se, osim Višegrada, spominje i područje Banje Luke.
Radar se pritom poziva na ranije objave organizacije Crta, koja je izvještavala o pozivima građanima s dvojnim državljanstvom, kao i o aktivnostima mobilnih timova koji bi mogli očitavati lične dokumente.
Takve tvrdnje otvaraju pitanje načina na koji se građani s pravom glasa u Srbiji uključuju u izborne aktivnosti kada se nalaze izvan teritorije te zemlje.
Međutim, i u ovom slučaju potrebno je razlikovati dokumentovane informacije od interpretacija i zaključaka autora analize.
Širi kontekst predizbornih aktivnosti
Radar u tekstu ovaj slučaj smješta u širi kontekst predizbornih aktivnosti u Srbiji.
Autor analize navodi da bi eventualno organizovanje birača na ovaj način bilo manje uočljivo od ranijih situacija u kojima su birači organizovano prevoženi autobusima do mjesta glasanja.
Upravo zbog toga Radar navode iz razgovora povezuje s mogućim pokušajima drugačijeg načina mobilizacije birača.
Takva interpretacija pripada autoru teksta i ne predstavlja službeno utvrđen zaključak nadležnih institucija.
U fokusu i navodi o špijunskom softveru
Drugi važan dio Radarove analize odnosi se na navodno praćenje opozicionih i studentskih aktivista u Srbiji.
Za razliku od pojedinih navoda o organizovanju birača u BiH, dio priče koji se odnosi na špijunski softver dobio je i nezavisnu potvrdu međunarodnih organizacija.
Organizacija SHARE Foundation saopćila je 2. septembra da je najmanje 14 osoba u Srbiji tokom 2026. godine bilo meta naprednog špijunskog softvera. Među njima su bili članovi studentskog pokreta, aktivisti, jedan opozicioni poslanik i lokalni politički predstavnik.
SHARE je naveo da su pojedini korisnici prethodno dobili Appleova upozorenja o mogućem napadu, dok je dodatnom forenzičkom analizom utvrđeno još nekoliko slučajeva infekcije.
Nalaze SHARE Fondacije potvrdile su dvije međunarodne laboratorije za digitalnu forenziku – Citizen Lab i Amnesty International Security Lab.
Citizen Lab potvrdio slučaj Pegasusa
Posebno značajan slučaj odnosi se na člana studentskog pokreta u Srbiji.
Citizen Lab, istraživačka laboratorija Univerziteta u Torontu, saopćila je da je forenzičkom analizom iPhone uređaja jednog člana studentskog pokreta potvrđena infekcija špijunskim softverom Pegasus.
Prema nalazima Citizen Laba, uređaj je kompromitovan putem tzv. zero-click napada koji je iskorištavao ranjivost povezanu s aplikacijom iMessage. To znači da korisnik nije morao otvoriti poruku, kliknuti na link ili izvršiti neku drugu radnju kako bi uređaj bio kompromitovan.
SHARE Foundation navodi da je riječ o jednom od potvrđenih slučajeva u širem talasu ciljanja osoba iz studentskog pokreta, civilnog društva i opozicionih struktura.
Važno je naglasiti da potvrda infekcije određenog uređaja sama po sebi ne utvrđuje ko je naredio ili izveo napad. Pitanje identiteta napadača i eventualne odgovornosti ostaje odvojeno od tehničkog utvrđivanja infekcije.
U analizi se spominje i požar u Deliblatskoj peščari
Treći dio Radarovog teksta odnosi se na veliki požar koji je zahvatio područje Deliblatske peščare.
Prema pisanju Radara, požar je zahvatio oko 3.000 hektara, a autor analize potom razmatra moguće posljedice izmjena Zakona o planiranju i izgradnji u Srbiji.
Posebna pažnja posvećena je odredbi prema kojoj šumsko zemljište oštećeno ili uništeno požarom zadržava postojeću namjenu, ali se predviđa i mogućnost promjene namjene kada je to potrebno radi realizacije projekta za koji je utvrđen javni interes ili izgradnje javne infrastrukture.
Radar u tome vidi moguću vezu između požara i buduće namjene određenih površina.
Ipak, takvo povezivanje predstavlja interpretaciju autora analize, a ne dokaz da je požar izazvan zbog budućih građevinskih ili drugih projekata. Za takav zaključak bile bi potrebne dodatne činjenice i zvanične istrage.
Tri različite teme objedinjene u jednoj analizi
Radarov tekst tako povezuje nekoliko tema: navode o mogućem organizovanju birača u BiH, slučajeve špijunskog nadzora u Srbiji te pitanje buduće namjene zemljišta u Deliblatskoj peščari.
Dok se dio o navodnom radu na terenu u Višegradu zasniva prvenstveno na sadržaju snimljenog telefonskog razgovora i interpretaciji autora, slučaj Pegasusa ima dodatnu potvrdu kroz forenzičko istraživanje Citizen Laba.
SHARE Foundation je također objavio podatke o najmanje 14 osoba koje su tokom 2026. godine bile cilj naprednog špijunskog softvera, što daje širi kontekst priči o digitalnom nadzoru u Srbiji.
Zbog toga je kod čitanja ovakvih analiza važno razlikovati potvrđene tehničke nalaze, tvrdnje izvora, izjave učesnika i autorske političke interpretacije.
Šta je zasad potvrđeno, a šta ostaje na nivou navoda?
Najvažnija razlika odnosi se upravo na stepen potvrđenosti pojedinih tvrdnji.
Navodi o telefonskom razgovoru i mogućem organizovanju glasanja u Višegradu potiču iz Radarove objave i izvora na koje se magazin poziva. Iz dostupnog materijala nije moguće zaključiti da je opisani model glasanja zaista proveden niti da je utvrđena odgovornost određene političke strukture.
S druge strane, Citizen Lab je nezavisno potvrdio infekciju Pegasusom na telefonu člana studentskog pokreta u Srbiji, dok je SHARE Foundation objavila podatke o širem broju osoba koje su bile cilj naprednog špijunskog softvera.
I navodi koji se odnose na Deliblatsku peščaru zahtijevaju oprez. Činjenica da zakon predviđa određene mogućnosti promjene namjene zemljišta ne predstavlja sama po sebi dokaz da je konkretni požar povezan s nekim budućim projektom.
Analiza koja otvara brojna pitanja
Objavljena analiza Radara otvorila je više pitanja o predizbornim aktivnostima, načinu mobilizacije birača, digitalnom nadzoru i odnosu prema zemljištu nakon velikih požara.
Najviše pažnje u Bosni i Hercegovini privukao je dio koji se odnosi na Višegrad i Novo Goražde, posebno zbog tvrdnji iz snimljenog telefonskog razgovora o radu s građanima koji imaju dvojno državljanstvo.
Za sada je, međutim, ključno navode posmatrati upravo kao navode iz novinarske analize, a ne kao konačno utvrđene činjenice o izbornoj manipulaciji.
Istovremeno, slučaj Pegasus pokazuje da je dio šire priče o digitalnom nadzoru dobio nezavisnu potvrdu kroz forenzičku analizu Citizen Laba, dok je SHARE Foundation dokumentovala veći broj upozorenja i slučajeva povezanih sa špijunskim softverom.
Daljnje provjere nadležnih institucija i novih izvora mogle bi pokazati postoji li stvarna veza između pojedinačnih navoda iz analize i konkretnih aktivnosti na terenu.
Za sada ostaje činjenica da je Radar objavio ozbiljne tvrdnje koje su izazvale pažnju javnosti, ali se one moraju čitati uz jasno razlikovanje između onoga što je dokumentovano, onoga što je nezavisno potvrđeno i onoga što predstavlja autorsku interpretaciju.