Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt napustit će svoju funkciju nakon ovogodišnjih izbora zakazanih za 4. oktobar, a razlog njegovog odlaska, prema dostupnim informacijama, jeste ispunjavanje uvjeta za penziju, a ne pritisak međunarodne zajednice.
Istovremeno, Office of the High Representative (OHR) neće biti zatvoren, budući da još uvijek nisu ispunjeni uslovi takozvanog programa 5+2 — seta ciljeva i kriterija koje je definisalo Peace Implementation Council.
Mandat obilježen bonskim ovlastima
Schmidt, njemački političar, na dužnost je stupio u augustu 2021. godine, kada je naslijedio Valentin Inzko. Njegov mandat obilježila je česta upotreba takozvanih bonskih ovlasti, zbog čega će, prema ocjenama analitičara, ostati posebno upamćen.
Pojedine odluke izazvale su snažne reakcije javnosti. Među najkontroverznijima se izdvaja nametanje izmjena Izbornog zakona tokom izborne noći, potez koji je dio javnosti ocijenio kao politički osjetljiv i bez presedana.
Novinar Fokus.ba Amil Dučić ukazao je da je Schmidt bonske ovlasti intenzivnije koristio u periodu kada su demokrate bile na vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama, dodajući da je odnos Washingtona prema njegovom radu bio rezervisan, iako bez otvorenog protivljenja njegovoj ulozi.
Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović dodatno je pojasnio politički kontekst njegovog mandata:
“Christian Schmidt dolazi iz konzervativnih političkih krugova u Evropi te je bio prihvatljiv HDZ-u, vlastima Republike Hrvatske i određenim političkim opcijama u Evropi, što nije smetalo ni Miloradu Dodiku. Zbog toga se posljednjih dana spominje mogućnost da bi na čelo OHR-a mogao doći i Italijan.”
Reakcije javnosti i političke implikacije
Prema anketi koju prenosi Hayat.ba, dio građana Sarajeva nije blagonaklono ocijenio njegov mandat, navodeći da je mogao učiniti više, ali i da su pojedine odluke ostavile dojam pristrasnosti.
Dodatnu pažnju izaziva mogućnost da Schmidt, poput svog prethodnika, u završnici mandata posegne za bonskim ovlastima i eventualno nametne izmjene Izbornog zakona. Takav scenarij dio javnosti vidi kao potencijalno politički osjetljiv, posebno u kontekstu odnosa prema lideru HDZ-a BiH Dragan Čović.
Ko bi mogao naslijediti Schmidta
Već sada se spekuliše o mogućim nasljednicima na čelu OHR-a. Interes za ovu poziciju pokazale su Italija i United Kingdom.
Velika Britanija je i ranije imala svog predstavnika — Paddy Ashdown — čiji se mandat često ocjenjuje kao jedan od najutjecajnijih.
Kao potencijalna kandidatkinja spominje se Karen Pierce, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan. Nedavno se sastala s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, gdje je istaknuta spremnost za nastavak saradnje.
Ipak, ostaje neizvjesno da li bi prihvatila ovu funkciju, s obzirom na njene trenutne obaveze i diplomatski angažman.
U slučaju da na čelo OHR-a bude imenovana žena, to bi bio presedan i prvi takav slučaj u historiji ove institucije.