PULJIĆ IZ WASHINGTONA: Šta samit znači za Bosnu i Hercegovinu

Više od četrdeset država poslalo je svoje šefove država, vlada ili visoke predstavnike u Washington, gdje je održan inauguracijski samit Odbora za mir kojim predsjedava američki predsjednik Donald Trump. Iako je prvobitna ideja bila da ovo tijelo nadgleda obnovu u Pojasu Gaze, njegova misija u međuvremenu je proširena na ambiciju da djeluje kao mehanizam za zaustavljanje sukoba širom svijeta.

Prema dostupnim informacijama, za obnovu Gaze države članice obećale su oko sedam milijardi dolara, dok je Trump najavio dodatnih deset milijardi iz Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, ostalo je nejasno iz kojih budžetskih ili institucionalnih izvora bi ta sredstva trebala biti osigurana.

Američki predsjednik je tokom samita ponovio tvrdnju da je bez pomoći Ujedinjeni narodi okončao sedam ratova, nastavljajući raniju oštru retoriku prema toj međunarodnoj organizaciji.

Komentar dopisnika FTV-a Ivice Puljića ukazuje na to da je sastanak u Washingtonu okupio oko dvadeset pet svjetskih lidera i visokih zvaničnika, među kojima i nekoliko političara koje Trump smatra bliskim saveznicima, uključujući i lidere autoritarnijih sistema. Ipak, izostao je veći dio evropskih demokratskih lidera koji su tradicionalno podržavali američke globalne inicijative. Na samitu nije bilo predstavnika Evropske unije, niti su prisustvovale Velika Britanija, Kanada ili Australija.

Puljić ocjenjuje da Odbor za mir, prema načinu na koji je predstavljen i strukturiran, više podsjeća na ekskluzivni klub finansijski moćnih država nego na klasičnu mirovnu inicijativu zasnovanu na međunarodnom pravu i univerzalnim principima. Posebno problematičnim smatra model u kojem bi članstvo i utjecaj mogli zavisiti od visine finansijskog doprinosa, što otvara pitanje urušavanja postojećih globalnih pravila koja su decenijama oblikovala međunarodne odnose.

U tom kontekstu spominje se i mogućnost da bi pojedini lideri, poput ruskog predsjednika Vladimir Putin, za kojim je raspisana potjernica Međunarodni krivični sud, mogli dobiti prostor u novim strukturama odlučivanja. Slično se navodi i za izraelskog premijera Benjamin Netanyahu, čija je politika prema Gazi izazvala oštre međunarodne reakcije. Istovremeno, Palestinci su, prema tim ocjenama, ostali potpuno izvan procesa, iako je obnova Gaze bila formalni povod za formiranje Odbora.

Dodatne kontroverze izaziva struktura samog tijela. Predsjedavanje je trajno povjereno američkom predsjedniku, uz pravo veta na svaku odluku, dok se članstvo, prema navodima, temelji na finansijskim obavezama država. Takav model, upozorava Puljić, više podsjeća na centralizirani politički krug s naglašenom hijerarhijom nego na inkluzivnu mirovnu platformu.

U završnoj ocjeni ističe se da su Ujedinjeni narodi nesumnjivo suočeni s potrebom duboke reforme, posebno kada je riječ o pravu veta pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Ipak, postavlja se pitanje da li je rješenje u paralelnim, transakcijskim strukturama ili u jačanju postojećih međunarodnih mehanizama, uključujući Međunarodni krivični sud.

Jer bez pravde nema trajnog mira. Iskustvo Bosna i Hercegovina pokazuje koliko su krhki sporazumi koji ne počivaju na odgovornosti i poštivanju međunarodnog prava.