data-nosnippet>
ŠOKANTNE TVRDNJE IZ WASHINGTONA: Susreti Cvijanović izazvali reakcije, Puljić upozorava na pozadinu političkih kontakata
„Istakla sam da od administracije predsjednika Trumpa očekujemo podršku kako bi se konačno zatvorilo poglavlje nedemokratskog stranog intervencionizma u Bosni i Hercegovini“, objavila je Željka Cvijanović nakon niza sastanaka koje je održala tokom boravka u Washingtonu.
O susretima Cvijanović u glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država izvještavao je i dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić, koji je pratio njene aktivnosti i političke poruke koje su tom prilikom upućene američkim zvaničnicima.
U međuvremenu, April McClain Delaney, demokratska kongreskinja iz savezne države Maryland, ranije se oglasila povodom političke situacije u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Tako je 13. marta 2025. godine, zajedno s još nekoliko zastupnika iz Marylanda, objavila saopštenje u kojem se navodi:
„Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, predstavlja međunarodnu zabrinutost zbog svoje secesionističke retorike i nedavnih javnih nastupa, uključujući nošenje kape ‘Make America Great Again’ i otvorenu podršku Donaldu Trumpu, što se često spominje u političkim analizama i dezinformacijama.“
U istom saopštenju dodaje se i sljedeće:
„Američki Kongres aktivno prati dešavanja u regiji, a među zakonodavnim inicijativama ističe se i Zakon o sjećanju na genocid u Srebrenici iz 2023. godine, koji ima za cilj suočavanje s prošlim i aktuelnim tenzijama.“
Upravo s tom kongreskinjom Cvijanović se sastala tokom posjete Washingtonu, a fotografija susreta objavljena je u javnosti. Također, održan je sastanak s kongreskinjom Claudiom Tenney iz savezne države New York, koja važi za političarku blisku bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu.
Tenney je poznata i kao predsjednica srpskog Caucusa u američkom Kongresu, a pojedini politički krugovi ranije su je dovodili u vezu s mogućim diplomatskim angažmanima u regiji. Tokom svoje ranije karijere bila je profesionalno povezana s institucijama bivše Jugoslavije, a više puta je boravila u Beogradu, gdje je, prema dostupnim podacima, naučila srpski jezik.
„Claudia će nastaviti da se bori za našu zajednicu i pomaže nam u ostvarivanju naših ciljeva. U Kongresu imamo snažnog prijatelja i saveznika“, navodi se u reakcijama pojedinih srpskih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama.
Cvijanović se tokom boravka u Washingtonu sastala i s kongreskinjom Annom Paulinom Lunom s Floride, koja je na društvenoj mreži X objavila da se susrela s „Predsjednicom Bosne i Hercegovine (?!)“, što je izazvalo dodatne reakcije u javnosti zbog ustavne strukture Predsjedništva BiH.
Zabilježen je i sastanak sa senatorom Ronom Johnsonom iz Wisconsina, dugogodišnjim republikanskim političarem, kao i susret s kongresmenom Andyjem Oglesom iz Tennesseeja. Prema dostupnim informacijama, tom sastanku prisustvovao je i Milorad Dodik, koji je u Sjedinjene Američke Države doputovao s turističkom vizom.
Posebnu pažnju javnosti izazvao je i susret Cvijanović s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom. Prema dostupnim informacijama, određeni sastanci organizirani su kroz formalne i institucionalne kanale, dok su pojedini kontakti realizirani u okviru šire diplomatske i političke komunikacije.
Istovremeno, politički predstavnici iz Bosne i Hercegovine i ranije su boravili u Washingtonu. Krajem 2025. godine član Predsjedništva BiH Denis Bećirović održao je više sastanaka s američkim zvaničnicima u State Departmentu i Kongresu, dok je ministar vanjskih poslova BiH Dino Konaković također učestvovao u nizu diplomatskih susreta s predstavnicima američke administracije.
Ove aktivnosti predstavljaju dio redovne diplomatske komunikacije između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, koja traje kontinuirano već dugi niz godina.
Dopisnik FTV-a Ivica Puljić u svojoj analizi ukazao je i na značaj političke percepcije i javne prezentacije diplomatskih susreta. Prema njegovim navodima, način na koji se određeni sastanci predstavljaju u javnosti često ima snažan politički efekat, bez obzira na njihov stvarni institucionalni značaj.
Puljić navodi da kontinuirano objavljivanje fotografija i informacija o susretima može imati značajan utjecaj na javno mnijenje, posebno u kontekstu političkih odnosa i unutrašnjih političkih prilika u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, podsjeća se da su odnosi između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država kompleksni i višeslojni, te uključuju političku, diplomatsku i institucionalnu saradnju na različitim nivoima.
Na kraju svog osvrta Puljić zaključuje:
„Sve prolazi, pa i doživotna robija“, citira se Sokrat, zaključuje dopisnik FTV-a iz Washingtona Ivica Puljić.
Podsjećamo, Željka Cvijanović oglasila se i nakon susreta s republikanskim kongresmenom Paulom Gosarom, ističući svoje stavove o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
„Sagovornika sam upoznala s činjenicom da je Bosna i Hercegovina jedina kolonija u Evropi i tipičan neuspjeli projekat izgradnje države-nacije. Naglasila sam da je BiH zasnovana na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, a ne na dominaciji jednih nad drugima“, navela je Cvijanović.
Dodala je i sljedeće:
„Naglasila sam da od administracije predsjednika Trumpa očekujemo podršku kako bi se okončala era nedemokratskog stranog intervencionizma u BiH.“
Ovi susreti i poruke dolaze u osjetljivom političkom trenutku, dok Bosna i Hercegovina nastavlja održavati diplomatske kontakte s međunarodnim partnerima, a političke aktivnosti domaćih zvaničnika u inostranstvu ostaju pod posebnom pažnjom javnosti i medija.