data-nosnippet>
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ni drugi put nije raspravljao o Reformskoj agendi za 2024. godinu, koju je predložilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Razlog odgađanja bila je odsutnost predlagača, zbog čega ovaj važan dokument ponovo nije došao na dnevni red rasprave, iako predstavlja ključni okvir za provođenje reformi u različitim sektorima.
Reformska agenda obuhvata niz mjera koje se odnose na jačanje pravne države, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, unapređenje energetskog sektora, digitalnu transformaciju, kao i nastavak procesa evropskih integracija.
Fokus na borbu protiv organiziranog kriminala
U dokumentu se navodi da će Bosna i Hercegovina nastaviti intenzivne aktivnosti u suzbijanju organiziranog kriminala, koji je označen kao jedan od ključnih sigurnosnih izazova. Posebna pažnja bit će usmjerena na prevazilaženje postojećih slabosti u saradnji između agencija za provođenje zakona, kao i na unapređenje koordinacije između institucija.
Također se planira jačanje policijskih aktivnosti zasnovanih na obavještajnim podacima, kao i intenziviranje finansijskih istraga s ciljem oduzimanja nezakonito stečene imovine i sprečavanja utjecaja kriminalnih struktura na političke, pravosudne i ekonomske procese.
„Uložit će se daljnji napori u jačanje proaktivnog pristupa finansijskim istragama i oduzimanju imovine, suzbijanju infiltracije kriminala u politički, pravni i gospodarski sistem, a istovremeno će se pojačati saradnja s Eurojustom i Uredom evropskog javnog tužitelja (EPPO)“, navedeno je u dokumentu Vijeća ministara BiH.
Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije
Jedan od centralnih segmenata Reformske agende odnosi se na unapređenje pravosudnog sistema i jačanje integriteta pravosudnih institucija. U tom kontekstu planirana je dosljedna provedba odredbi Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koje se odnose na provjeru integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.
Predviđeno je i donošenje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, uz uvažavanje preporuka Venecijanske komisije.
„Reforme povezane s borbom protiv korupcije ključne su u procesu pristupanja EU i potaknule bi veće sudjelovanje javnosti i poboljšanu društvenu koheziju. Jačanje pravnih i institucionalnih okvira trebalo bi biti prioritet, nakon čega slijede učinkovita provedba i poboljšani kapaciteti“, navelo je Vijeće ministara BiH.
Evropske integracije i institucionalna koordinacija
Reformska agenda također predviđa dodatno jačanje administrativnih kapaciteta na svim nivoima vlasti, s ciljem efikasnijeg provođenja obaveza koje proizlaze iz procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Poseban naglasak stavljen je na unapređenje sistema koordinacije između institucija, kako bi se osigurala bolja provedba reformskih mjera i efikasniji rad zajedničkih tijela u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
„Stoga će se uložiti napori kako bi se osigurao učinkovit rad svih zajedničkih tijela u okviru SSP-a i poboljšala učinkovitost mehanizma koordinacije“, navedeno je u dokumentu.
Zelena tranzicija i promjene u energetskom sektoru
Jedan od važnih prioriteta odnosi se na zelenu tranziciju i modernizaciju energetskog sektora, s ciljem usklađivanja sa standardima Evropske unije i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.
Bosna i Hercegovina se obavezala na postepeno usklađivanje sa evropskim energetskim propisima nakon ratifikacije Ugovora o Energetskoj zajednici 2006. godine. Reforme su usmjerene na implementaciju mjera koje se odnose na liberalizaciju tržišta električne energije i plina, povećanje energetske efikasnosti i razvoj obnovljivih izvora energije.
Posebno važan segment odnosi se na uspostavljanje sistema trgovanja emisijama, koji ima za cilj smanjenje emisije štetnih gasova i ubrzanje procesa dekarbonizacije. Istovremeno, predviđene su mjere podrške za radnike i zajednice koje su ekonomski vezane za proizvodnju energije iz uglja, uključujući programe prekvalifikacije i podsticanja novih poslovnih aktivnosti.
Planirane aktivnosti uključuju i povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije, poput solarnih i vjetroelektrana, kao i unapređenje energetske efikasnosti kroz obnovu postojećih objekata i smanjenje potrošnje energije.
Digitalna transformacija i razvoj ekonomije
Reformska agenda obuhvata i mjere koje se odnose na digitalizaciju institucija i privrede, unapređenje digitalne sigurnosti, razvoj obrazovanja i stručnog osposobljavanja, te jačanje privatnog sektora.
Cilj ovih mjera je stvaranje modernijeg i konkurentnijeg ekonomskog sistema, koji će biti spreman odgovoriti na savremene izazove i približiti Bosnu i Hercegovinu standardima Evropske unije.
Iako dokument sadrži širok spektar reformskih prioriteta, njegovo ponovno izostavljanje iz parlamentarne rasprave otvara pitanja o dinamici i spremnosti institucija da provedu planirane reforme, koje su ključne za daljnji institucionalni razvoj i evropski put Bosne i Hercegovine.