Sarajka koja danas vodi jedan od razvijenih švedskih gradova ističe da u Švedskoj nema privilegija za političare i da kao gradonačelnica nema čak ni vlastito parking mjesto, što jasno pokazuje razliku između švedskog i balkanskog sistema.
Sara Vestering, rođena Sarajka, danas obavlja funkciju gradonačelnice švedskog grada Burlöva, jedne od najrazvijenijih i najdinamičnijih lokalnih zajednica na jugu Švedske. Njena životna priča započela je u Sarajevu, a ratne 1992. godine, zajedno s porodicom, bila je primorana napustiti Bosnu i Hercegovinu i započeti novi život u Skandinaviji.
Danas, više od tri decenije kasnije, nalazi se na čelu grada u kojem se strogo poštuju pravila, odgovornost i transparentnost, bez obzira na funkciju koju neko obavlja.
Od izbjeglice do gradonačelnice
Vestering je tokom godina radila u različitim sektorima, od migracijske službe i socijalnog sektora do privatnog biznisa, koji je uspješno vodila dugi niz godina. Kasnije se zapošljava u javnoj administraciji, gdje postupno preuzima sve više odgovornosti.
Politikom se, kako sama kaže, isprva bavila iz interesa i želje da unaprijedi sistem, ali su konkretni rezultati njenog rada doveli do toga da je njena stranka kandiduje za gradonačelnicu. Na izborima je odnijela pobjedu i preuzela odgovornu funkciju.
Švedska nije “socijalistički raj”
U Bosni i Hercegovini se Švedska često opisuje kao savršena socijalna država, ali Vestering naglašava da je realnost znatno kompleksnija.
Prema njenim riječima, Švedska ima snažan socijalni sistem, ali on postoji isključivo zahvaljujući jakom privatnom sektoru. Nije država ta koja stvara bogatstvo, već privatne firme i zaposleni koji pune budžet iz kojeg se finansira socijalna sigurnost.
Bez kompanija, rada i investicija, socijalna država ne bi mogla funkcionisati, ističe ona.
Bez privilegija i povlastica
Govoreći o razlikama između političkog sistema u Švedskoj i Bosni i Hercegovini, Vestering navodi jedan primjer koji je posebno odjeknuo u javnosti.
Kao gradonačelnica u Švedskoj, nema službenog automobila, vozača, niti rezervisanog parking mjesta ispred zgrade u kojoj radi. Pravila su ista za sve, bez izuzetaka.
U Švedskoj političari podnose ostavke zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili nepravilno plaćenog manjeg troška službenom karticom. Javnost i mediji strogo prate svaku potrošenu krunu iz budžeta, a odgovornost je neizbježna.
Šta BiH može naučiti od Švedske
Prema njenom mišljenju, Bosna i Hercegovina može mnogo naučiti iz švedskog modela, posebno kada je riječ o transparentnosti, političkoj odgovornosti i poštivanju zakona.
Naglašava da nijedan ekstrem nije dobar, ali da je nužno uspostaviti sistem u kojem se zna ko odgovara za javni novac i u kojem privilegije nisu nešto što se podrazumijeva.
Bh. dijaspora u Švedskoj
Govoreći o Bosancima i Hercegovcima u Švedskoj, Vestering ističe da je većina dobro integrisana u društvo, ali da nisu izgubili svoj identitet.
Naši ljudi čuvaju jezik, običaje i kulturu, ali istovremeno rade, školuju se i aktivno učestvuju u društvenom životu zemlje u kojoj žive.
Njena priča danas služi kao primjer da se uz rad, disciplinu i odgovornost može doći do najviših funkcija, čak i u jednoj od najuređenijih država svijeta.