Schmidt izbjegao odgovor o ključnoj instituciji BiH, UNESCO nije obaviješten: Otvorena nova politička pitanja

Mandat tri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine istekao je početkom februara, čime je otvoreno niz proceduralnih i političkih dilema koje trenutno blokiraju imenovanje novih članova. Faruk Kapidžić, Zoran Mikulić i Anđelina Ošap Gaćanović, koje je Predsjedništvo BiH imenovalo 2021. godine, formalno su završili mandat, dok njihovi nasljednici još nisu imenovani.

Iako je postupak nominacije trebalo pokrenuti najmanje šest mjeseci prije isteka mandata, to nije učinjeno. Prema važećim pravilima, Predsjedništvo BiH ima rok od 30 dana od isteka mandata da imenuje nove članove. Međutim, situaciju dodatno komplikuje nedavna odluka o vraćanju međunarodnih članova u sastav Komisije, što je otvorilo nova pravna i politička pitanja.

Komšić i Bećirović preglasali Cvijanović

Na sjednici održanoj 12. januara, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Denis Bećirović preglasali su Željku Cvijanović prilikom donošenja odluke o vraćanju međunarodnih predstavnika u Komisiju. Inicijativu je predložio Bećirović, ali način na koji će odluka biti provedena u praksi i dalje ostaje nejasan.

Dodatnu dimenziju cijelom slučaju dao je dopis koji je Komšić 27. januara uputio visokom predstavniku Christianu Schmidtu. U dopisu je zatraženo pojašnjenje može li se na odluku o imenovanju međunarodnih članova pozvati vitalni entitetski interes. Odgovor je stigao 20. februara, no bez direktnog osvrta na postavljeno pitanje.

Schmidt odgovorio — ali ne na ključno pitanje

U svom odgovoru Schmidt je naveo da njegovo tumačenje više nije potrebno, te da se imenovanje može provesti u skladu s procedurama predviđenim Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH. Međutim, izostao je konkretan odgovor na pitanje o mogućnosti pokretanja vitalnog entitetskog interesa, što otvara prostor za potencijalno osporavanje odluke i eventualni veto Željke Cvijanović.

“Bez prejudiciranja i upuštanja u meritum novousvojene Odluke, smatram da moje tumačenje više nije potrebno te pozdravljam napore koje je Predsjedništvo poduzelo u cilju omogućavanja deblokade procesa odlučivanja ove Komisije” navedeno je u Schmidtovom odgovoru.

Ovakva formulacija izazvala je dodatna pitanja u javnosti, prije svega zbog činjenice da je odgovor stigao nakon gotovo mjesec dana, ali bez razjašnjenja suštine spora.

UNESCO nije ni primio zahtjev

Posebnu složenost situaciji daje i odredba nove odluke prema kojoj bi UNESCO trebao predložiti dva strana člana Komisije. Međutim, iz UNESCO-a su potvrdili da nisu zaprimili nikakav službeni zahtjev od Predsjedništva BiH, što dodatno usporava cijeli proces.

Podsjećanja radi, do 2001. godine UNESCO je imenovao dva člana Komisije, dok je nakon toga Predsjedništvo BiH preuzelo nadležnost za svih pet imenovanja — tri domaća i dva strana člana. Novom odlukom taj model se mijenja i djelimično vraća na raniju praksu, ali procedura implementacije nije precizno razrađena u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH.

Upravo ta pravna praznina, uz politička neslaganja unutar Predsjedništva, dovodi do zastoja u popunjavanju Komisije, čime je rad ove ključne institucije doveden u stanje pravne i institucionalne neizvjesnosti.