Schmidt iznio zaključke PIC-a, jedan je ključan!

U Sarajevu je završena dvodnevna sjednica Upravnog odbora PIC-a, a visoki predstavnik Christian Schmidt iznio je ključne zaključke ovog sastanka. Prema njegovim riječima, sjednica je protekla uspješno, a centralna poruka je jasna – međunarodna zajednica želi da domaći lideri preuzmu više odgovornosti.

Schmidt je istakao da je sastanak bio i prilika da se obilježi 30 godina Dejtonskog sporazuma. Predstavio je novo izdanje publikacije koja okuplja najvažnije dokumente od 1995. do danas, naglasivši da “pred BiH još stoji mnogo posla”.

Naglašeni prioriteti

Visoki predstavnik je poručio da je postignuta potpuna saglasnost da je BiH ostvarila napredak, ali da mora ubrzati ključne procese:

• usvajanje državnog budžeta za 2026. godinu,

• rješavanje pitanja državne imovine,

• implementaciju novih tehnologija u izborni proces,

• stabilizaciju finansiranja BHRT-a,

• napredak prema EU integracijama.

“Od lidera se očekuju konkretni koraci koji će omogućiti otvaranje pregovora s EU. Nadam se da će to biti završeno već naredne sedmice”, rekao je Schmidt.

“Vrijeme je za domaće odluke”

Schmidt je istakao da među članicama PIC-a postoji jedinstven stav da BiH ima dovoljno institucionalne snage da sama donosi odluke.

“Nakon 30 godina, moramo se više okrenuti domaćim zvaničnicima. Potrebna je neometana tranzicija od Dejtona ka EU”, rekao je.

Najavio je da će se PIC ponovo sastati za šest mjeseci i dodao da očekuje skoro slanje prijedloga budžeta u parlamentarnu proceduru.

SAD podržavaju OHR i bonske ovlasti

Na pitanje o američkoj podršci OHR-u, Schmidt je poručio da su razgovori s delegacijom SAD-a bili “veoma plodonosni”.

“Aneks 10 ostaje osnova. Ne radi se o svakodnevnom intervencionizmu, već o saradnji i jasnim zahtjevima koji se moraju ispuniti“, rekao je, dodavši da EU i međunarodni partneri očekuju napredak u reformama poput VSTV-a i zakona o sudovima.

Državna imovina i investicije

Schmidt je potvrdio da je pitanje državne imovine bila jedna od glavnih tema.

“Ovo pitanje blokira razvoj zemlje. BiH mora otvoriti prostor za investicije. Zatražit ćemo od načelnika i gradonačelnika da se aktivno uključe i traže pomoć Parlamenta dok se ne donese konačno rješenje”, rekao je.

Izvor: Vijesti.ba