Schmidtov i Nikšićev prijedlog znači legalizaciju podjele ili kraj države Bosne i Hercegovine?

Političke reakcije potresaju BiH nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt u svom izvještaju Vijeću sigurnosti spomenuo mogućnost „ublažavanja zabrane raspolaganja državnom imovinom“.

Izjave koje je dao u izvještaju izazvale su žestoke reakcije u političkim i pravnim krugovima, jer se ovaj prijedlog tumači kao mogući uvod u legalizaciju podjele državne imovine, što bi, prema ocjenama stručnjaka, moglo dugoročno ugroziti državni integritet Bosne i Hercegovine.

Schmidt je u svom obraćanju naveo da zabrana raspolaganja državnom imovinom „stavlja one koji poštuju odluke Ustavnog suda u nepovoljan položaj“, što su brojni analitičari protumačili kao najavu popuštanja pritiska na entitete koji krše državne odluke.

Prema informacijama koje prenosi Agencija Patria, Schmidtov stav navodno je usklađen s dijelom aktuelne vlasti u Federaciji BiH, konkretno s premijerom i liderom SDP-a Nerminom Nikšićem, koji bi trebao podržati zakonske izmjene koje bi „olakšale raspolaganje imovinom radi razvojnih projekata“.

Kritike: „To je put ka legalizaciji otimačine“

Brojni pravni stručnjaci i predstavnici opozicije upozoravaju da bi takve dopune zakona mogle ozvaničiti praksu otimačine državne imovine, naročito u dijelovima zemlje gdje su već registrovani slučajevi njenog nezakonitog korištenja.

“Ako se jednom dopusti da se državna imovina prodaje bez jasnog državnog nadzora, država gubi svoj teritorijalni identitet,” navodi se u reakcijama političkih analitičara.

Kritičari Schmidtovog prijedloga smatraju da bi ovakav potez ojačao secesionističke tendencije i omogućio lokalnim vlastima i entitetima da samostalno raspolažu državnim resursima.

Uloga domaćih aktera

Prema tvrdnjama Patrije, prijedlog o „ublažavanju zabrane“ dio je šire političke strategije u kojoj bi određene ekonomske grupe mogle imati koristi od privatizacije državne imovine, dok bi istovremeno omogućio političarima da se predstave kao zagovornici „razvoja i investicija“.

Politički analitičari podsjećaju i da se HDZ zalaže za sličan model upravljanja imovinom, dok SNSD već duže vrijeme pokušava uspostaviti entitetsku kontrolu nad državnim zemljištem i resursima.

Pozivi na institucionalnu reakciju

Brojne organizacije i pojedinci pozvali su pravne institucije i međunarodne organizacije da spriječe eventualno donošenje zakona koji bi slabio državni okvir kontrole nad imovinom.
Upozoravaju da bi takav potez bio opasan presedan i korak ka trajnom slabljenju državnosti Bosne i Hercegovine.

Izvor: Slobodna Bosna

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *