data-nosnippet>
Šef IEA upozorava: Svijet pred energetskom krizom kakva nije viđena decenijama
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju, Fatih Birol, uputio je ozbiljno upozorenje o razmjerama energetske krize koja potresa globalno tržište, naglasivši da se svjetska ekonomija suočava s izuzetno velikim izazovima.
„Raspolažemo zalihama i potičemo zemlje s rafinerijskim kapacitetima da djeluju brže nego inače“, rekao je.
Birol je istakao da je trenutna situacija „iznimno ozbiljna“ te da predstavlja „veliku, doista veliku prijetnju“ globalnoj ekonomiji.
Prema njegovim riječima, kriza nadmašuje i historijske energetske šokove iz 1973. i 1979. godine, kada je globalno tržište dnevno gubilo oko deset miliona barela nafte, kao i posljedice poremećaja na plinskom tržištu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
„I ne radi se samo o nafti i plinu – prekinute su i neke od ključnih arterija globalne ekonomije, poput petrokemije, gnojiva, sumpora ili helija. Njihova je trgovina praktički stala, što će imati ozbiljne posljedice za svjetsku ekonomiju“, rekao je Birol u ponedjeljak u National Press Clubu Australije, javlja CNN.
Posebno ranjivim istaknuto je azijsko tržište, koje se nalazi na prvoj liniji krize zbog velike ovisnosti o Hormuškom tjesnacu – jednom od najvažnijih pomorskih prolaza za transport energenata, čiji je promet ozbiljno narušen.
„Najvažnije i jedino pravo rješenje ovog problema je ponovno otvaranje trgovine kroz Hormuz“, poručio je Birol.
Pritisak na tržište i moguća ograničenja
U pokušaju stabilizacije tržišta, IEA vodi razgovore s državama poput Kanade i Meksika s ciljem povećanja proizvodnje nafte i ubrzavanja njenog plasiranja na globalno tržište.
„Raspolažemo zalihama i potičemo zemlje s rafinerijskim kapacitetima da djeluju brže nego inače“, rekao je.
Dodatni pritisak stvara i poremećaj u izvozu ukapljenog prirodnog plina iz Katara, koji je pogođen raketnim napadima. Iako bi Australija mogla djelimično ublažiti manjak, jasno je da sama ne može nadomjestiti gubitke s Bliskog istoka.
„Australija sama neće moći nadomjestiti cjelokupni manjak LNG-a koji dolazi s Bliskog istoka, ali očekuje se da će se na tržištu pojaviti novi LNG kapaciteti – kako iz Australije, tako i iz drugih dijelova svijeta“, kazao je Birol.
Moguće dodatne mjere i globalne posljedice
Nakon što je IEA već pustila na tržište oko 400 miliona barela nafte kako bi ublažila poremećaje, Birol je naglasio da su institucije i dalje spremne reagirati dodatnim količinama ako bude potrebno.
„Ako zatreba, možemo dodatno opskrbiti tržište – i sirovom naftom i derivatima. To će ublažiti pritisak, ali nije rješenje. To je tek način da se smanji bol koju ekonomija trenutno trpi“, rekao je.
Prema njegovim podacima, najmanje 44 energetska postrojenja u devet zemalja pretrpjela su teška oštećenja, što dodatno komplikuje stabilizaciju tržišta.
U narednom periodu ne isključuju se ni mjere racionalizacije potrošnje, pa čak i restrikcije slične onima iz vremena pandemije. Takve mjere bi, upozorava Birol, najteže pogodile najsiromašnije zemlje, koje su već sada izložene snažnim ekonomskim pritiscima.
Aktuelna kriza, zaključuje, pokazuje koliko je globalni energetski sistem osjetljiv na geopolitičke poremećaje, te koliko brzo lokalni sukobi mogu prerasti u prijetnju svjetskoj ekonomiji.