data-nosnippet>
Njemački istražitelji, koji gotovo tri godine intenzivno rade na rasvjetljavanju sabotaže gasovoda Sjeverni tok, došli su, prema pisanju The Wall Street Journala, do zaključaka koji bi mogli ozbiljno uzdrmati odnose između Berlina i Kijeva.
Sve više tragova, tvrde izvori bliski istrazi, vodi prema Ukrajini.
Prema dosadašnjim saznanjima, bombaški napad na gasovode u Baltičkom moru u septembru 2022. godine izvela je specijalna ukrajinska jedinica koja je tada bila pod neposrednom komandom tadašnjeg vrhovnog zapovjednika ukrajinskih snaga, generala Valerija Zalužnog, danas ambasadora u Londonu.
Njemački istražitelji, prateći tragove iznajmljenih brodova, telefonskih poziva i putnih dokumenata, identificirali su sedam osumnjičenih – tri pripadnika ukrajinskih specijalnih snaga i četiri ronioca. Ključni dokaz, navodno, predstavlja fotografija s nadzorne kamere na kojoj je jedno od lica prepoznato pomoću softvera za prepoznavanje lica.
Tokom istrage dogodili su se i brojni incidenti koji su dodatno zakomplikovali slučaj. Jedan od osumnjičenih, koji se skrivao u Poljskoj, prebačen je u Ukrajinu vozilom s diplomatskim tablicama, dok su vlasti u Kijevu odbile dati bilo kakav komentar.
Istovremeno, Poljska odbija izručiti Njemačkoj još jednog osumnjičenog, kojeg tamošnje vlasti smatraju “herojem” zbog njegovog navodnog doprinosa smanjenju ruskih energetskih prihoda. Premijer Donald Tusk tom prilikom je izjavio kako “problem nije u tome što je plinovod uništen, već što je uopće izgrađen”.
Njemački istražitelji kasnije su locirali i osobu koju smatraju komandantom operacije – 46-godišnjeg Serhija K., bivšeg pripadnika ukrajinske sigurnosne službe SBU. On je uhapšen u Italiji, a tamošnji sud tek treba odlučiti hoće li ga izručiti Njemačkoj.
Tokom privođenja, Serhij je novinarima pokazao tri prsta – simbol ukrajinskog trozupca – dok njegov advokat tvrdi da je nevin i da je djelovao u okviru vojnih zadataka.
Njegovo moguće izručenje moglo bi izazvati ozbiljne političke tenzije između Njemačke i Ukrajine, jer bi se time otvorilo pitanje odgovornosti za čin koji je prouzrokovao najveće pojedinačno ispuštanje metana u historiji.
Dok dio njemačke javnosti već vjeruje da iza napada stoji Kijev, u Berlinu raste zabrinutost da bi eventualno suđenje moglo oslabiti podršku Ukrajini i dodatno podijeliti evropske saveznike.
Izvor: Vijesti.ba