data-nosnippet>
SNSD-ovi amandmani ponovo usporili evropski put BiH: Zakoni ključni za pregovore s EU u zastoju
Izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine, koji predstavljaju jedne od ključnih reformi na putu zemlje ka otvaranju pristupnih pregovora s Evropskom unijom, ponovo su se našli u zastoju.
Razlog su brojni amandmani koje je u parlamentarnu proceduru uputio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Prema navodima, riječ je o sedam amandmana na Zakon o Sudu BiH i 17 amandmana na Zakon o VSTV-u.
Zanimljivo je da su delegati SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prethodno podržali oba zakonska prijedloga u prvom čitanju, ali sada poručuju da ih neće podržati u nastavku postupka ukoliko njihovi prijedlozi ne budu prihvaćeni.
Šta predlaže SNSD?
Najznačajniji prijedlozi odnose se na organizaciju i sjedišta pravosudnih institucija.
SNSD traži da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine bude u Banjoj Luci, dok bi sjedište Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, prema njihovom prijedlogu, bilo premješteno u Istočno Sarajevo.
“Mislimo da treba praviti decentralizaciju institucija i da je vrlo bitno, ako drugi misle da je Republika Srpska u BiH, onda nema nijednog razloga da imamo neki strah da li će neka od institucija biti u ovom ili onom dijelu BiH”, poručio je Sredoje Nović, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Kritike iz opozicije
Predstavnici opozicionih stranaka smatraju da su predloženi amandmani dio političke strategije, a ne pokušaj postizanja dogovora o reformama.
Zastupnik SDS-a Mladen Bosić podsjetio je da je prvobitni prijedlog zakona, koji je potpisao Nikola Špirić iz SNSD-a, predviđao drugačije rješenje za sjedište institucija. Prema njegovim riječima, sadašnji zahtjevi predstavljaju politički zaokret motivisan predstojećim izbornim ciklusom.
Bosić smatra da SNSD ulaže amandmane na vlastiti prijedlog zakona iako je poznato da oni nisu usaglašeni s koalicionim partnerima, zbog čega teško mogu dobiti potrebnu podršku.
Analitičari upozoravaju na političke posljedice
Politički analitičari ocjenjuju da pitanje sjedišta institucija nije suštinski problem, već da najveću prepreku predstavlja izostanak političkog kompromisa.
Analitičar Jahja Muhasilović smatra da se pitanje izmještanja pojedinih institucija često koristi kao sredstvo političkog pritiska u procesu evropskih integracija. Prema njegovoj ocjeni, cilj SNSD-a je osigurati što veći utjecaj u pregovaračkom procesu s Evropskom unijom i imati veću kontrolu nad donošenjem odluka.
Profesor Faris Kočan sa Univerziteta u Ljubljani ocjenjuje da ovakvi politički sukobi dodatno učvršćuju pozicije stranaka u izbornoj kampanji, ističući da SNSD već godinama evropske integracije ne predstavlja kao projekat koji građanima donosi neposrednu korist.
Usvajanje ova dva zakona smatra se jednim od najvažnijih koraka koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi nastavila napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Zbog toga bi nastavak političkih nesuglasica mogao dodatno usporiti reformski proces i odgoditi naredne korake u evropskim integracijama.