Visoki predstavnik Christian Schmidt trebao bi nakon općih izbora napustiti ovu funkciju, potvrđeno je za Politicki.ba iz više diplomatskih izvora. Prema tim informacijama, ključnu ulogu u ovom procesu imaju američki zvaničnici.
„Oni ga neće. Kraj“, rekao je jedan diplomata.
Isti izvori navode da američka strana već duže vrijeme smatra kako trenutni visoki predstavnik nije adekvatno rješenje za ovu poziciju.
Istovremeno, naglašava se da bi Ured visokog predstavnika i Bonske ovlasti trebali ostati na raspolaganju. Međutim, problem predstavlja činjenica da odluke može donositi isključivo visoki predstavnik – a prema tim stavovima, Schmidt to više ne bi trebao biti.
Cjelokupna situacija, kako se navodi, utiče i na samog Schmidta.
Rođen 1957. godine, već je stekao uslove za penziju.
„Naravno da ga sve ovo pogađa. Postoje i posljedice. Porodica sve više insistira da se povuče i ode u penziju“, prenosi Politicki.ba izjavu jednog diplomatskog izvora.
Prema ranijim informacijama, Schmidt je, na zahtjev američke strane, trebao napustiti funkciju još u proljeće ove godine, ali se tada Njemačka tome usprotivila.
Nakon višemjesečnih razgovora, trenutno je najizgledniji scenarij prema kojem će ostati na funkciji do izbora, a potom se povući. Prema dostupnim informacijama, Njemačka više ne blokira takvo rješenje.
U međuvremenu bi u okviru Vijeća za implementaciju mira trebale započeti konsultacije o njegovom nasljedniku, iako taj proces još nije formalno pokrenut. Ipak, dosadašnja praksa pokazuje da izbor novog visokog predstavnika ne traje dugo kada jednom počne.
Unutar OHR-a važnu ulogu ima penzionisani njemački ambasador Christian Helbach, koji faktički vodi kabinet visokog predstavnika.
Helbach je u novembru prošle godine vraćen iz penzije i imenovan za savjetnika Schmidta od strane Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, te predstavlja ključnu tačku za komunikaciju s OHR-om.
U međunarodnim krugovima fokus je trenutno na pripremama za izbore i uvođenju novih tehnologija, dok se paralelno razmatraju i rješenja za pitanje državne imovine.
Jedan diplomatski izvor navodi i mogućnost, iako neizvjesnu, da Schmidt svoj mandat završi donošenjem odluke o državnoj imovini.
„Potpiše i ode taj dan“, rekao je izvor.
Ipak, takav scenarij trenutno nema podršku zemalja Kvinte – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije – kao ni Evropske unije.
Kako stvari stoje, Schmidt ulazi u završnu fazu svog mandata u Bosni i Hercegovini.
Na funkciju je stupio 1. augusta 2021. godine.
Uz podršku tadašnje američke administracije, personificirane kroz ambasadora Michaela Murphyja, prekinuo je dugogodišnju praksu neprimjenjivanja Bonskih ovlasti, koje je koristio gotovo 30 puta.
Uveo je i praksu dodatnih pojašnjenja i izmjena vlastitih odluka, dok su pojedini potezi, poput rješavanja finansiranja kulturnih institucija BiH, ostali bez konkretne primjene.
Njegov mandat obilježile su brojne kontroverze, uključujući izmjene Izbornog zakona i rasprave o njihovim posljedicama u političkom i društvenom prostoru Bosne i Hercegovine.