Najavljene ustavne promjene u RS-u otvorile nova pravna pitanja: Šta predviđaju zakoni?

Najave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika o donošenju novog Ustava Republike Srpske ponovo su pokrenule raspravu o odnosu entitetskih i državnih institucija te o mogućim pravnim posljedicama ukoliko bi određene odluke bile u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine ili važećim zakonima.

Dodik je ranije najavio da bi novi Ustav Republike Srpske mogao biti proglašen 9. januara, uz mogućnost da se postupak okonča i kasnije, ukoliko procedura ne bude završena u planiranom roku. Prema njegovim riječima, cilj novog ustava jeste drugačije uređenje rada institucija i sprječavanje, kako tvrdi, političkih blokada.

Među najavljenim promjenama nalaze se izmjene koje se odnose na funkcionisanje Vijeća naroda Republike Srpske, kao i odredbe prema kojima bi Banja Luka bila definisana kao glavni grad, a Pale kao prijestonica Republike Srpske.

Pravni značaj takvih odredbi, međutim, zavisio bi od njihovog konačnog sadržaja i njihove usklađenosti s Ustavom Bosne i Hercegovine te drugim važećim propisima.

Ko odlučuje o eventualnim postupcima?

Prema važećem pravnom okviru Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo BiH nadležno je za provođenje istraga i podizanje optužnica kada za to postoje zakonski uslovi, dok Sud BiH odlučuje o prijedlozima tužilaštva, uključujući eventualno određivanje mjera poput naloga za privođenje ili pritvor.

Provođenje sudskih odluka i naloga vrše nadležne policijske agencije u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima i utvrđenom nadležnošću.

Samo donošenje entitetskog ustava ne predstavlja automatski osnov za krivičnu odgovornost niti znači da bi protiv bilo koje osobe odmah bio pokrenut krivični postupak. Za svaku eventualnu odgovornost potrebno je utvrditi postojanje konkretnih radnji koje ispunjavaju zakonska obilježja određenog krivičnog djela.

Šta propisuje Krivični zakon BiH?

Krivični zakon Bosne i Hercegovine u članu 156. reguliše krivično djelo napada na ustavni poredak. Za radnje koje ispunjavaju zakonom propisana obilježja ovog djela predviđena je kazna zatvora od najmanje pet godina.

Istovremeno, član 203a odnosi se na neizvršavanje odluka visokog predstavnika. Tim članom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, uz mogućnost primjene i drugih zakonom predviđenih posljedica.

Primjena ovih odredbi uvijek zavisi od konkretnih okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, prikupljenih dokaza i odluka nadležnih pravosudnih institucija.

Političke rasprave i pravni postupci nisu isto

U javnosti se posljednjih dana često raspravlja i o ulozi državnih pravosudnih i policijskih institucija, uključujući SIPA-u, Tužilaštvo BiH i druge nadležne organe.

Ipak, političke tvrdnje ili nagađanja o tome kako bi pojedini rukovodioci mogli postupati ne predstavljaju dokaz o tome kako bi institucije zaista djelovale u konkretnom predmetu. Svaka odluka mora biti donesena u skladu sa zakonom i na osnovu utvrđenih činjenica.

Ključ će biti sadržaj najavljenog ustava

U ovom trenutku ostaje nepoznato kakav će biti konačan tekst najavljenog Ustava Republike Srpske i da li će pojedine njegove odredbe biti predmet ocjene pred nadležnim pravosudnim institucijama.

Tek nakon eventualnog usvajanja i pravne analize sadržaja moglo bi se govoriti o mogućim pravnim posljedicama, eventualnim osporavanjima ili drugim postupcima pred nadležnim organima.

Do tada se rasprava prvenstveno vodi u političkoj sferi, dok će svaka eventualna pravna odluka zavisiti isključivo od važećih zakona, ustavnog okvira Bosne i Hercegovine i odluka nadležnih institucija.