Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković povukao je snažan diplomatski potez upućivanjem zvanične protestne note ambasadorici Države Izrael u BiH Galit Peleg. Povod za ovaj korak bio je sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i Ane Trišić-Babić s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, održan u Jerusalemu, za koji Ministarstvo vanjskih poslova BiH smatra da je proveden mimo ustavnog poretka i suvereniteta države Bosne i Hercegovine.
Diplomatija, simboli i ozbiljne optužbe
U dokumentu koji je upućen Ambasadi Izraela izražava se ozbiljna zabrinutost zbog načina na koji je sastanak organiziran, uz ocjenu da su tom prilikom zanemareni osnovni principi diplomatskog protokola. Posebno se problematizira izostanak državnih obilježja Bosne i Hercegovine, ali i činjenica da su izraelski zvaničnici, prema stavu MVP-a BiH, time dali legitimitet političkim akterima čije se javno djelovanje povezuje s historijskim revizionizmom i ideologijama odgovornim za progon Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.
Sadržaj protestne note
U nastavku slijedi integralni tekst protestne note upućene Ambasadi Izraela, koji prenosimo bez izmjena:
“Poštovana ambasadorice,
Dozvolite mi da izrazim duboko nezadovoljstvo zbog načina na koji je provedena posjeta Milorada Dodika i Ane Trišić-Babić državi Izrael. Odsustvo zastave Bosne i Hercegovine i korištenje simbola koji ne predstavljaju državu BiH suprotno je ustaljenoj diplomatskoj praksi i protokolu, kao i principima ravnopravnosti država utvrđenim Poveljom Ujedinjenih nacija i principima Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dalje izražava svoje duboko razočaranje i ozbiljnu zabrinutost što su predstavnici države Izrael održali sastanak sa osobama koje se identificiraju kao četnici, a predstavljaju paravojnu organizaciju koja je stajala na strani odgovornih za Holokaust tokom Drugog svjetskog rata, promovirajući istu ideologiju i danas, dok međunarodna zajednica obilježava godišnjicu i dan sjećanja na Holokaust.
Milorad Dodik je poznati negator genocida koji je lično dodjeljivao medalje osuđenim ratnim zločincima za genocid počinjen u Srebrenici.
Yad Vashem, izraelski službeni memorijalni centar posvećen žrtvama Holokausta opisuje srpske četnike na sljedeći način: „Kako su četnici povećavali saradnju s Nijemcima, njihov stav prema Jevrejima na područjima pod njihovom kontrolom se pogoršavao, a Jevreje su identificirali sa omraženim komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nijemcima.”
Znate li da se Jevrej u Bosni i Hercegovini ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH? Izmjene Ustava koje bi to omogućile podržali su bošnjački politički predstavnici, dok je Milorad Dodik sa svojim političkim partnerima glasao protiv toga.
Milorad Dodik i Ana Trišić-Babić promoviraju historijski revizionizam i ideologiju četništva koja je nespojiva s međunarodnim pravom, pravdom i univerzalnom posvečenošću sjećanju i odgovornosti. Davanje vidljivosti i legitimiteta takvim osobama u ovim okolnostima je duboko zabrinjavajuće i suprotno principima ‘Nikada više’.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dodatno ističe važnost vođenja bilateralne komunikacije zasnovane na ustavnom poretku, suverenitetu i međunarodnom statusu Bosne i Hercegovine u svim budućim angažmanima.”
Odjeci i politička težina note
Ovakav sadržaj protestne note izazvao je snažne reakcije u političkim i diplomatskim krugovima, jer se u njoj direktno poziva na stavove i dokumentaciju izraelskih institucija o ulozi kvislinških pokreta tokom Drugog svjetskog rata. Posebnu težinu ima i podsjećanje na presudu u predmetu „Sejdić-Finci“, odnosno na činjenicu da pripadnici jevrejske zajednice u BiH i dalje nemaju pravo kandidature za najviše državne funkcije, što je, prema navodima u noti, posljedica političkih blokada u kojima učestvuje i Milorad Dodik.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH poručuju da je ova reakcija jasna poruka da Bosna i Hercegovina neće tolerisati pokušaje da se entitetski zvaničnici predstavljaju kao nosioci državne vanjske politike, niti da se na međunarodnoj sceni zaobilaze institucije države.