U kratkom vremenskom periodu preminula su trojica četničkih vojvoda koji su tokom rata djelovali na sarajevskom ratištu – Branislav Gavrilović Brne, Vasilije Vidović i Slavko Aleksić. Ovakav slijed događaja izazvao je sumnje i brojne reakcije, posebno nakon javnih istupa beogradskog advokata Čedomira Stojkovića.
Slavko Aleksić preminuo je u trebinjskoj bolnici, iako nikada nije pravosnažno osuđen za ratne zločine počinjene u Sarajevu tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ipak, prema tvrdnjama pojedinih javnih ličnosti, okolnosti njegove smrti nisu potpuno razjašnjene.
Teške optužbe advokata Čedomira Stojkovića
Beogradski advokat Čedomir Stojković, poznat kao oštar kritičar režima u Srbiji, na društvenim mrežama iznio je ozbiljne optužbe, tvrdeći da smrt Slavka Aleksića nije prirodna.
Prema njegovim riječima, Aleksić je bio član Srpske radikalne stranke sa titulom četničkog vojvode, stranke čiji je generalni sekretar nekada bio Aleksandar Vučić, koji je, kako navodi Stojković, ranije bio dobrovoljac u Aleksićevoj jedinici.
Stojković tvrdi da je Aleksićeva smrt nastupila djelovanjem tajne službe Srbije, naglašavajući da se ne radi o slučajnosti.
Povezanost sa “Sarajevo Snajper Safarijem”
Advokat je dodatno naveo da Aleksićeva smrt dolazi u trenutku kada se u javnosti pojavljuje sve više informacija o organizaciji takozvanog “Sarajevo Snajper Safarija” i logističkoj podršci tim aktivnostima.
Prema njegovim tvrdnjama, obrasci djelovanja podsjećaju na metode koje su se koristile u vrijeme režima Slobodana Miloševića i Jovice Stanišića, ali i u slučajevima ubistava Ivana Stambolića i premijera Zorana Đinđića.
Intervju u Informeru i navodno dobro zdravstveno stanje
Stojković je podsjetio da je Slavko Aleksić 29. novembra 2025. godine dao intervju režimskoj televiziji Informer, te da je u tom razgovoru djelovao zdravstveno stabilno.
Također tvrdi da je Aleksić nekoliko dana prije smrti prebačen u Beograd, navodno radi psihološke procjene njegove spremnosti za eventualno svjedočenje, što dodatno pojačava sumnje.
U tom kontekstu, Stojković je ukazao i na blizinu zgrade sjedišta BIA i Vojno-medicinske akademije, ističući da takav raspored omogućava prikrivanje stvarnih kretanja i boravka osjetljivih osoba.
“Sofisticirane tehnike uklanjanja osjetljivih lica”
Prema Stojkovićevim tvrdnjama, u vremenu intenzivnog zbližavanja Beograda i Moskve postoje sofisticirane metode uklanjanja osoba koje predstavljaju sigurnosni ili politički problem.
Kao primjere naveo je slučajeve Sergeja Skripalja, Ivana Stambolića i Zorana Đinđića, tvrdeći da u trenutku kada se otkrivaju osjetljive činjenice, smrt ključnih aktera ne može biti slučajna.
On zaključuje da je veća vjerovatnoća dobitka na lutriji nego da se smrt komandanta paravojne jedinice dogodi u tako osjetljivom političkom trenutku bez ikakve pozadine.
Tri smrti u kratkom periodu
Stojković je podsjetio da su u kratkom vremenskom razmaku umrla trojica četničkih vojvoda sa sarajevskog ratišta – Branislav Gavrilović Brne sa Ilidže, Vasilije Vidović iz Ilijaša, te Slavko Aleksić, koji je tokom rata u Bosni i Hercegovini djelovao uglavnom na području Grbavice i Jevrejskog groblja u Sarajevu.
Ove smrti, iako zvanično tretirane kao prirodne, u dijelu javnosti i dalje bude sumnje i otvaraju pitanja na koja, za sada, nema zvaničnih odgovora.