Izjave gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, izrečene tokom njegovog gostovanja u Gračacu na obilježavanju Svetosavske akademije, izazvale su snažne i burne reakcije u Hrvatskoj, ali i šire u regionu. Posebno negodovanje izazvalo je njegovo pominjanje takozvane Republike Srpske Krajine i formulacija o „srpskim zemljama“, što su brojni političari, analitičari i historičari ocijenili kao direktno zadiranje u suverenitet Republike Hrvatske.
Stanivukovićev govor ubrzo se proširio društvenim mrežama i medijima, a sadržaj njegovih poruka protumačen je kao politički i historijski revizionizam koji otvara stare rane i dodatno podiže tenzije u osjetljivim sredinama.
Šta je rekao Draško Stanivuković
„Da se podržimo i da znamo naše korijene, da neko dijete koje je danas rođeno u Banjoj Luci nikada ne zaboravi Republiku Srpsku Krajinu, da ne zaboravi Oluju, da ne zaboravi te teške dane, da znamo koliko je naš narod se ovdje napatio i koliko je danas sav život ovdje težak i izazovan.
A koliko je važno što ste danas ovdje, ja vam dajem iskrenu riječ da mi u Banjoj Luci, u Republici Srpskoj, puno mislimo na ove naše krajeve, mjesta i općine. Želim vam se zahvaliti na hrabrosti i odvažnosti da ovdje živite i da se borite.
Znam da nije lako da se upoznajemo s našom historijom i kulturom, bez obzira u kojem dijelu naših zemalja živjeli. Da znaju put Svetosavlja, da znaju put naše vjere, da znaju naše korijene, da znaju da ova zemlja pripada nama.
I one teške Bljeskove i Oluje koje smo ovdje prošli. Da se podrži naš narod ovdje, da se podrži naša crkva, da se pomogne naša zajednica ovdje u ovim dijelovima zemalja.
Ali osjećamo ljubav, ljepotu i značaj ovih naših zemalja i želimo da pomognemo naš narod“, rekao je Stanivuković za govornicom u Gračacu.
Oštre osude iz lokalne zajednice
Na govor je prvi reagovao načelnik Općine Gračac Goran Đekić, izabran s liste SDSS-a, DSS-a i Reformista, koji je izjave ocijenio krajnje neodgovornim i štetnim za srpsku zajednicu u Hrvatskoj.
„On spominje Republiku Srpsku Krajinu, ne znam koliko je time pomogao ikome, pogotovo zajednici koja živi u Hrvatskoj i koja ima još uvijek svojih velikih brojnih problema.
Namjerno sam zato rekao da bih volio da su tu bila i druga djeca kao i kad prvi dan škole dođe svećenik i sva djeca iz osnovne škole dobiju poklone. Volio bih da su bili, da upoznaju naše običaje, da se obrazuju u smislu zajedništva, zajedničkih slavlja.
Imamo drugačije datume i odvojene crkve, ali bi bilo lijepo da zajedno slavimo i da se zajedno družimo i veselimo tim blagdanima“, rekao je Đekić.
On je naglasio da ovakve poruke ne doprinose suživotu i stabilnosti, već dodatno otežavaju položaj Srba u Hrvatskoj.
„Nije nam sigurno pomogao, već nam je odmogao. Takve izjave su nesmotrene i nema potrebe za njima. Treba pričati o budućnosti, o razvoju, poljoprivredi i napretku. Priča o onome što je bilo prije 30 godina nikome nije donijela dobro“, zaključio je Đekić.
Historičari upozoravaju na opasne poruke
Historičar Hrvoje Klasić ocijenio je Stanivukovićeve izjave kao duboko problematične i historijski netačne.
„Takozvana Republika Srpska Krajina nastala je kao rezultat pobune dijela srpskog stanovništva protiv demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj, a njen nastanak pratilo je etničko čišćenje, masovni zločini i represija nad nesrpskim stanovništvom“, podsjetio je Klasić.
On je istakao da je riječ o političkom projektu koji je završio potpunim kolapsom, siromaštvom i stradanjem upravo onih u čije ime se danas govori.
„Republika Srpska Krajina bila je u tom trenutku najsiromašniji dio Evrope, obilježena korupcijom, pljačkom i dezerterstvom. Nevjerovatno je da se takav projekat danas pokušava romantizirati“, naglasio je.
Pozivi na diplomatsku reakciju
Izjave iz Gračaca izazvale su i političke reakcije na državnom nivou. Predsjednik Mosta Nikola Grmoja zatražio je hitnu i odlučnu reakciju hrvatskih institucija.
„Draška Stanivukovića policija je nakon ovih izjava u Gračacu trebala uputiti prema najbližem graničnom prijelazu. Nakon toga Ministarstvo vanjskih i europskih poslova trebalo ga je proglasiti ‘persona non grata’. Ozbiljnost jedne države, štoviše formalnost u obračunu s velikosrpskom idejom ‘naših zemalja’ mogla se odraditi u manje od nekoliko sati“, objavio je Grmoja.
On je upozorio da se iza retorike o „našim zemljama“ krije opasna politička poruka.
„Draško Stanivuković predstavljen nam je kao mladi i perspektivni političar, borac protiv koruptivnog sistema koji je Dodik pretvorio u način funkcioniranja u tzv. Republici Srpskoj. Međutim, pokazuje političku nasljednost velikosrpskog virusa i opasno podsjeća na retoriku iz devedesetih“, naveo je Grmoja.
Otvoreno pitanje zabrane ulaska
Nakon svega, ostaje otvoreno pitanje hoće li hrvatska diplomatija reagovati i hoće li Stanivukoviću biti zabranjen ulazak u Hrvatsku. Analitičari upozoravaju da ovakve izjave ne predstavljaju samo politički gaf, već i direktno osporavanje suvereniteta međunarodno priznate države.
Jedno je sigurno – govor iz Gračaca izazvao je ozbiljan politički potres i još jednom pokazao koliko su riječi javnih funkcionera na prostoru bivše Jugoslavije i dalje snažno opterećene historijom, ali i odgovornošću prema sadašnjosti i budućnosti.