Struja skače i do 300 posto: Prijete li građanima nove takse već od naredne sedmice?

Hoćemo li već za sedam dana početi plaćati dodatne takse na proizvodnju električne energije, i to ponovo kao posljedicu političkih blokada? Početkom nove godine počinje primjena evropskog Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM), što bi za Bosnu i Hercegovinu moglo značiti ozbiljan udar na konkurentnost domaće privrede, ali i rast cijena električne energije i do 300 posto.

Primjena CBAM-a podrazumijeva uvođenje taksi na proizvodnju električne energije, čelika, aluminija, đubriva i hidrogena, dok se u narednim fazama očekuje obuhvat i metalske, tekstilne industrije te proizvodnje namještaja. Posljedice se ne bi osjetile samo u privredi, već i u državnom budžetu.

„Kad te kompanije prestanu biti konkurentne u globalnim lancima sabdijevanja zbog toga, onda nastaje problem koji se kao domino efekt prebacuje na ostale“, rekao je Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.

Energetski stručnjaci upozoravaju da prostor za prilagođavanje postoji, ali da zahtijeva ozbiljan i dugoročan pristup.

„Ono što firme mogu raditi i ono na čemu se već duži niz godina radi jesu mjere energetske efikasnosti, mjere koje se tiču obnovljivih izvora energije i da se na taj način pokuša smanjiti karbonski otisak“, rekao je Ali Damadžić, konsultant u oblasti energetike.

Bosna i Hercegovina je, prema ocjenama stručne javnosti, mogla izbjeći uvođenje novih taksi usvajanjem ključnih zakona – zakona o regulatoru, tržištu i transportu električne energije, kao i zakona o energiji i klimi. Dodatni problem predstavlja činjenica da Vlada Republike Srpske nije prihvatila mapu puta, čime je proces dodatno usporen. Sada je za ispunjavanje svih obaveza ostalo svega nekoliko prazničnih dana.

„Moramo se okrenuti sami sebi i ispuniti ove uslove i ne dozvoliti da naša industrija dođe u situaciju da ima problema od 1. 1. 2026. godine“, naveo je Vedran Lakić, ministar energetike FBiH.

Zakon o regulatoru električne energije u izradi je još od 2012. godine, iako je rok za njegovo usvajanje, 1. januar 2026. godine, odavno poznat. Tek posljednjih mjeseci zakon je ušao u parlamentarnu proceduru, ali je ponovo zapao u blokadu u Domu naroda. Posljedice takvog kašnjenja mogle bi biti izuzetno skupe.

„I nakon deset godina, sa jasnim datumom 1. 1. 2026. godine, ako to ne uradite, onda ćete plaćati 70 eura po megavat-satu parafiskalnih nameta ili, da javnost bolje razumije, plaćat ćete 70 eura za nerad vlasti proteklih deset godina“, istakao je Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda BiH.

Dodatne političke tenzije izazvao je spor oko izmještanja sjedišta berze električne energije iz Mostara u Brčko. Upravo zbog toga prijedlog zakona, prema tvrdnjama pojedinih delegata, nije ni dostavljen Domu naroda, dok su drugi do teksta došli nezvaničnim kanalima i na taj način ga uputili u proceduru.

„Naravno da nam treba taj zakon, ali isto tako svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostara u Brčko – opet su u zabludi. To se jednostavno neće desiti kao takvo“, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Sve navedeno ukazuje da bi političke blokade i dalje mogle imati ozbiljne ekonomske posljedice, čiji će teret, u konačnici, snositi građani i privreda.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *