Sujete, političke ambicije i podjele: Bošnjaci u RS-u ostaju bez važnog mehanizma zaštite

U trenutku kada je političko jedinstvo bilo potrebnije nego ikada, unutrašnje podjele, različite ambicije i samostalni izlazak pojedinih stranaka na izbore doveli su do rasipanja glasova Bošnjaka u Republici Srpskoj.

Prema preliminarnim izbornim rezultatima, odluke Naroda i pravde, Stranke za Bosnu i Hercegovinu i Republikanaca da na Opće izbore izađu odvojeno, mimo Koalicije za državu, mogle bi imati ozbiljne posljedice na političku zastupljenost Bošnjaka u institucijama Republike Srpske.

Trenutne procjene pokazuju da bi probosanske stranke, zajedno s eventualnim jednim kompenzacijskim mandatom, mogle osvojiti najviše četiri mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Četiri političke kolone oslabile poziciju

Izlazak u više izbornih kolona, uz činjenicu da su pojedine stranke u povratničkim sredinama podržavale i srpske političke subjekte, doveo je do gubitka jednog mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Taj mandat pripao je Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da Bošnjaci iz probosanskih stranaka u Klubu Bošnjaka Vijeća naroda Republike Srpske neće imati dovoljan broj delegata za pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Aktuelni predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Alija Tabaković upozorio je da se radi o ozbiljnom udaru na jedan od najvažnijih mehanizama zaštite Bošnjaka u ovom entitetu.

“Desilo se ono čega smo se svi bojali. Posljednji mehanizam odbrane i zaštite bošnjačkog naroda u ovom entitetu bilo je Vijeće naroda. U ovom momentu je sigurno da je režim Milorada Dodika to odradio na način da je na svoje liste stavio ljude koji su se izjasnili kao Bošnjaci. Već ima zagarantovana četiri poslanika, a svoje Bošnjake na listama imaju i DNS i US, pa nije nemoguće da to bude i peti poslanik. Upozoravali smo na vrijeme, ali neki ljudi su to uspjeli da pokvare, pokazali su svoje pravo lice”, kaže Tabaković.

Za zaštitu vitalnog interesa potrebno pet glasova

Za aktiviranje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa i osporavanje određenog pravnog akta potrebno je pet od ukupno osam glasova u Klubu Bošnjaka.

Ukoliko Klub ne bude imao potreban broj delegata, četiri glasa neće biti dovoljna da pokrenu ovaj mehanizam.

To bi, prema upozorenjima, moglo otvoriti prostor vlastima predvođenim SNSD-om, koje su ranije ostvarile kontrolu nad klubovima Hrvata i Ostalih, da bez većih prepreka usvajaju zakone, pa čak i pokreću pitanja izmjena Ustava Republike Srpske.

“Da bi NSRS mijenjala ustav potrebna je dvotrećinska većina poslanika i podrška svakog kluba. Ako dobiju i petog delegata, onda će moći od ovog entiteta praviti isključivo srpski entitet i usvajati zakone koje su najavljivali. Jedini mehanizam koji ostaje na raspolaganju je Ustavni sud BiH, kroz podnošenje apelacija za ocjenu ustavnosti pojedinih zakona, ali više nema mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa”, ističe Tabaković.

Slabljenje kluba Bošnjaka smanjuje mogućnost kontrole

Pravni ekspert Davor Trlin smatra da bi gubitak ili ozbiljno slabljenje funkcionalnog Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske značio smanjenje mogućnosti institucionalne zaštite položaja i vitalnih interesa konstitutivnih naroda u ovom entitetu.

Kako pojašnjava, Vijeće naroda RS-a nikada nije predstavljalo apsolutnu garanciju zaštite, ali je predstavljalo važan ustavni mehanizam kroz koji se moglo reagovati u određenim situacijama.

“Vijeće naroda nikada nije predstavljalo apsolutnu garanciju zaštite interesa. Njegova intervencija zavisi od ispunjenja ustavnih pretpostavki za pokretanje procedure, a konačna odluka u slučaju nepostizanja saglasnosti može biti prepuštena Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a. Sudska praksa pokazuje da Sud u nekim predmetima nije utvrdio povredu vitalnog interesa, ali postoje i predmeti u kojima je takvu povredu utvrdio. Pored mehanizama na nivou RS, postoji i mogućnost kontrole ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, ali u okviru njegovih ustavnih nadležnosti”,pojašnjava Trlin.

Eventualno slabljenje ovog mehanizma otvorilo bi brojna pitanja o budućem političkom položaju Bošnjaka u Republici Srpskoj i njihovoj mogućnosti da kroz institucije zaštite svoja ustavna prava.