data-nosnippet>
Kada je iranski zvaničnik ove sedmice predstavio listu zahtjeva za okončanje sukoba koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael, posebnu pažnju izazvala je nova stavka – zahtjev za priznanjem iranskog suvereniteta nad Hormuški tjesnac.
Riječ je o jednom od najvažnijih pomorskih pravaca na svijetu, kroz koji prolazi oko petine globalne trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Upravo zbog tog značaja, Teheran ovaj tjesnac sve više vidi kao ključnu geopolitičku polugu.
Ključna tačka globalne trgovine
Iran je godinama upozoravao na mogućnost zatvaranja Hormuškog tjesnaca u slučaju napada, ali malo ko je vjerovao da bi takav potez mogao biti proveden u praksi – ili imati tako snažan efekat.
Prema dostupnim informacijama, plovidba kroz ovaj strateški prolaz ozbiljno je poremećena, što je izazvalo potrese na globalnim energetskim tržištima i natjeralo brojne države da hitno traže alternativne pravce i izvore snabdijevanja.
“Iran je pomalo iznenadio uspjeh vlastite strategije u Hormuškom tjesnacu – shvatili su koliko je jeftino i relativno lako držati globalno gospodarstvo za taoca”, rekla je Dina Esfandiary iz Bloomberg Economicsa.
“Jedna od lekcija ovog rata jest otkriće te nove poluge moći, koju će vjerojatno ponovno koristiti. Mislim da je monetizacija dio spoznaje da tu polugu sada posjeduju.”
Plan naplate prolaska
Novi zahtjevi ukazuju na to da Iran razmatra trajno rješenje kojim bi kontrolu nad tjesnacem pretvorio u izvor prihoda i političkog utjecaja.
Američki državni sekretar Marco Rubio upozorio je da bi jedan od prvih izazova nakon sukoba mogao biti pokušaj Teherana da uvede sistem naplate prolaska kroz ovaj prolaz.
“To nije samo protuzakonito, to je neprihvatljivo i opasno za cijeli svijet. Važno je da svijet ima plan kako se s time suočiti”, rekao je Rubio.
Ministri vanjskih poslova zemalja G7 naglasili su „apsolutnu nužnost“ očuvanja slobodne i sigurne plovidbe.
Nova strategija Teherana
Rastući značaj Hormuškog tjesnaca potvrđuju i izjave iranskih zvaničnika. Mojtaba Khamenei poručio je da se ova poluga moći mora nastaviti koristiti, naglašavajući njenu stratešku vrijednost.
Za razliku od ranijih pregovora, u kojima je Iran tražio ukidanje sankcija i priznanje prava na civilni nuklearni program, sada se prvi put otvoreno govori o formalizaciji kontrole nad ovim plovnim putem.
U političkim krugovima u Teheranu razmatra se i zakon koji bi omogućio naplatu prolaska brodovima, dok pojedini savjetnici govore o uspostavi „novog režima“ za upravljanje tjesnacem.
Sukob s međunarodnim pravom
Stručnjaci upozoravaju da bi takav potez bio u suprotnosti s međunarodnim pravilima.
“Nametanje tranzitnih pristojbi predstavlja kršenje pravila o tranzitnom prolasku”, rekao je James Kraska, profesor međunarodnog pomorskog prava.
Podsjeća se da se pravila o slobodi plovidbe temelje na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja garantuje nesmetan prolaz kroz međunarodne tjesnace, uključujući i Hormuški tjesnac.
Iako ni Iran ni Sjedinjene Američke Države nisu formalni potpisnici te konvencije, brojna pravila iz nje smatraju se dijelom općeprihvaćenog međunarodnog prava.
Ogroman potencijal zarade
U normalnim okolnostima, kroz Hormuški tjesnac dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata.
Prema procjenama, uz naplatu prolaska od oko dva miliona dolara po tankeru, Iran bi mogao ostvarivati stotine miliona dolara mjesečno, a uz uključivanje transporta plina, prihodi bi mogli premašiti i 800 miliona dolara.
Za poređenje, prihodi Sueski kanal kreću se između 700 i 800 miliona dolara mjesečno.
Testiranje kontrole na terenu
Iako Teheran formalno tvrdi da tjesnac ostaje otvoren, poručuje da prolazak nije bezuslovan.
Prema navodima, brodovi moraju koordinirati kretanje s iranskim vlastima, a pojedini izvještaji ukazuju da se već testiraju modeli kontrolisanog prolaska, uključujući rute bliže iranskoj obali.
Time Iran šalje jasnu poruku da je spreman svoju geografsku poziciju pretvoriti u dugoročan politički i ekonomski alat.