data-nosnippet>
Iran poručio da neće zatvoriti Hormuški moreuz, za napetosti optužio SAD i Izrael
Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Amir Saeid Iravani izjavio je u četvrtak da Teheran nema namjeru zatvoriti Hormuški moreuz, ali je istovremeno optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael za destabilizaciju tog strateški važnog plovnog puta.
Govoreći novinarima uoči obraćanja pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija, Iravani je naglasio da Iran ostaje posvećen principima međunarodnog pomorskog prava i slobodi plovidbe.
“Iran u potpunosti poštuje i ostaje posvećen principima slobode plovidbe u skladu s Konvencijom o pravu mora”, rekao je Amir Saeid Iravani novinarima uoči obraćanja ispred Vijeća sigurnosti UN-a.
Istovremeno je upozorio da je trenutna situacija u regionu rezultat političkih i vojnih poteza Washingtona.
“Međutim, trenutna situacija u regionu, uključujući i Hormuški moreuz, nije rezultat zakonitog ostvarivanja prava Irana na samoodbranu.
Naprotiv, ona je direktna posljedica destabilizirajućih poteza Sjedinjenih Država koje su pokrenule agresiju protiv Irana i potkopale regionalnu sigurnost”, rekao je Iravani.
Iranski ambasador dodao je da Teheran smatra očuvanje stabilnosti u ovom dijelu svijeta svojim legitimnim pravom.
“Nećemo zatvoriti Hormuški moreuz, ali je naše inherentno pravo da očuvamo mir i sigurnost u ovom vitalnom plovnom putu”, dodao je.
Hormuški moreuz u središtu globalne energetske sigurnosti
Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu, jer kroz njega prolazi značajan dio globalne trgovine naftom i energentima. Zbog toga svaka destabilizacija tog područja ima direktne posljedice na međunarodno tržište energije.
Teheran je 2. marta objavio zatvaranje Hormuškog moreuza kao odgovor na američko-izraelske vojne operacije protiv Irana. Taj potez izazvao je snažnu reakciju na globalnom tržištu, jer je riječ o ključnom tranzitnom pravcu za naftne tankere koji povezuje Perzijski zaljev sa svjetskim tržištem.
Nakon te objave zabilježen je nagli rast troškova pomorskog transporta i osiguranja brodova, dok su cijene nafte na svjetskim berzama počele rasti. Ekonomisti i energetski analitičari upozorili su da bi dugotrajnija blokada ovog prolaza mogla imati ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju.
Rastući broj žrtava i širenje sukoba
Prema podacima iranskih vlasti, od 28. februara u zračnim napadima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na teritoriju Irana poginulo je oko 1.300 ljudi, dok je više od 10.000 osoba povrijeđeno.
Teheran je odgovorio serijom napada dronovima i raketama na ciljeve u Izraelu, Iraku i pojedinim državama Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze i logistički kapaciteti.
Time je sukob dodatno proširen na širu regiju Bliskog istoka, što je izazvalo zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućnosti daljnje eskalacije i destabilizacije energetskih i pomorskih ruta od globalnog značaja.