Hitni sastanak u Bijeloj kući: Moguće ključne vojne odluke SAD-a u sjenci sukoba Izraela i Irana
Bijela kuća večeras postaje epicentar potencijalnih globalnih promjena – predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump zakazao je hitan sastanak s najvišim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost, tačno devet dana od izbijanja rata između Izraela i Irana. Sastanak se održava u trenutku kada se međunarodna zajednica nalazi na ivici još šireg regionalnog sukoba.
Informaciju je objavio američki medij Axios, pozivajući se na izvore bliske administraciji, uz naglasak da će se sastanak održati u tzv. „Situation Room-u“, prostoriji za krizno upravljanje. Na dnevnom redu, prema navodima više izvora, nalazi se moguće vojno djelovanje SAD-a, kao odgovor na sve ozbiljniju eskalaciju na Bliskom istoku.
Ključni učesnici i moguća dinamika sastanka
Očekuje se prisustvo najuticajnijih članova Trumpove administracije: ministra odbrane Petea Hegsetha, potpredsjednika JD Vancea, državnog sekretara Marca Rubija, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, direktorice Nacionalne obavještajne službe (DNI) Tulsi Gabbard, načelnika Združenog štaba generala Cainea te posebnog izaslanika za Iran, Jasona Witkoffa.
Ovaj tim je već danima intenzivno angažovan na analizama i bezbjednosnim procjenama. Iako je Trump prethodno najavio da će eventualna odluka o vojnoj intervenciji biti donesena u roku od dvije sedmice, večerašnje okupljanje signalizira mogućnost ubrzanog odgovora, pod pritiskom rastuće krize.
Američko vojno pregrupisavanje: Signal Iranu, ali i Kini?
Posljednjih dana Sjedinjene Države preduzele su niz vojnih poteza koji, iako zvanično opisani kao „rutinski“, nose snažne poruke: borbena grupa nosača aviona USS Nimitz premještena je s Pacifika prema Bliskom istoku, dok su strateški bombarderi B-2 prebačeni u američku vojnu bazu na Guamu.
Vojni analitičari tvrde da se time ne šalje signal samo Iranu, već i Kini – kojoj Washington želi demonstrirati vojnu spremnost, naročito u svjetlu rastućih tenzija oko Tajvana.
Geopolitički domino efekat
Kineski odgovor, kako upozoravaju stručnjaci, zavisiće i od toga kako će SAD reagovati na iransku agresiju. Ukoliko Washington pokaže odlučnost u odbrani izraelskih interesa, to bi moglo poslužiti kao indikator njegove volje da vojno interveniše i u drugim potencijalnim kriznim žarištima, poput Indo-Pacifičkog regiona.
Diplomatija u zastoju
Istovremeno, pokušaji diplomatske deeskalacije zasad nisu dali rezultate. Iako je, prema izvorima, Turska pokušala da u saradnji sa SAD-om otvori tajni kanal komunikacije s Teheranom, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, odbio je svaki oblik direktnog dijaloga s Washingtonom.
Prelomni trenutak za SAD i svijet
Večerašnji sastanak u Bijeloj kući ocjenjuje se kao ključni prelomni trenutak – kako za budući pravac američke spoljne politike, tako i za globalnu bezbjednost. Odluke koje budu donesene u narednim satima mogle bi oblikovati razvoj ne samo izraelsko-iranskog sukoba, već i šireg geopolitičkog poretka u mjesecima koji dolaze.