U sjeni regionalnih tenzija: Otkriveni razlozi dolaska šefa NATO-a u Hrvatsku, u fokusu i jedna balkanska država

Glavni tajnik NATO Mark Rutte stiže u ponedjeljak u radni posjet Hrvatskoj u trenutku pojačanih globalnih i regionalnih sigurnosnih tenzija. Posjeta dolazi u osjetljivom geopolitičkom kontekstu, dok američki predsjednik Donald Trump prijeti aneksijom danskog autonomnog teritorija Grenlanda, a istovremeno vodi razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, piše Jutarnji list.

Rutte, bivši nizozemski premijer koji je funkciju generalnog sekretara NATO-a preuzeo u oktobru 2024. godine, u Zagrebu će se sastati s predsjednikom Hrvatske Zoran Milanović, premijerom Andrej Plenković te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Ukrajina, Balkan i sigurnosni izazovi

Rutteova posjeta dio je šire turneje po zemljama članicama NATO-a i dolazi u trenutku kada je Hrvatska odlučila učestvovati s dodatnih 15 miliona eura u NATO-ovom programu PURL, namijenjenom nabavci američke vojne opreme za Ukrajinu. Time je hrvatski doprinos vojnoj pomoći Ukrajini povećan na 240 miliona eura, dok ukupna pomoć doseže 350 miliona eura.

Na sastancima u Zagrebu razgovarat će se o ratu u Ukrajini, ali i o sigurnosnoj situaciji na zapadnom Balkanu. Posebna pažnja bit će posvećena rastućem ruskom i kineskom utjecaju u Srbiji, kao i refleksijama tog utjecaja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, naročito kroz Republiku Srpsku.

Grenland i „koalicija voljnih“

Hrvatski državni vrh saglasan je da je Grenland dio Danske i da se bilo kakva američka aneksija ne može prihvatiti. Ipak, poput većine evropskih lidera, Zagreb se zasad suzdržava od otvorene kritike Trumpove politike.

Kada je riječ o tzv. „koaliciji voljnih“, odnosno savezu država koje pomažu Ukrajini, unutar hrvatskog političkog vrha ne postoji jedinstven stav. Predsjednik Milanović ne vidi svrhu u takvom formatu i odlučno se protivi slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu, čak i u eventualnoj postratnoj mirovnoj misiji. Premijer Plenković zauzima nešto fleksibilniji stav, ali se i on slaže da Hrvatska neće slati vojnike na teren.

Kao vrhovni zapovjednik, Milanović je naredio načelniku Glavnog štaba Tihomir Kundid da Oružane snage Hrvatske ne učestvuju u vojnoj dimenziji koalicije, s čim se Plenković ne slaže, smatrajući da se time ograničava puna informiranost i pripremljenost vojske.

BiH i položaj Hrvata

Bosna i Hercegovina i položaj Hrvata u toj zemlji također su među važnim temama razgovora. Milanović je još 2022. godine upozoravao NATO na, kako je tada naveo, štetne posljedice važećeg izbornog zakona u BiH po Hrvate kao konstitutivan narod, o čemu je pisao tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a Jens Stoltenberg.

U drugom predsjedničkom mandatu Milanović je suzdržaniji u javnim istupima, ali i dalje naglašava da NATO ne donosi odluke o Grenlandu te da je to pitanje isključivo u nadležnosti Danske.

Naoružavanje i vojna ulaganja

Tokom posjete Rutte će s hrvatskim zvaničnicima obići Vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje će mu biti predstavljeni borbeni avioni Rafale, bespilotne letjelice Bayraktar i helikopteri Black Hawk.

Hrvatska je najavila i nova ulaganja u odbranu, uključujući nabavku njemačkih tenkova Leopard i francuskih haubica Caesar. U 2025. godini izdvajanja za odbranu iznosila su 1,931 milijardu eura, odnosno 2,08 posto BDP-a, čime je Hrvatska ispunila NATO-ovu obavezu o izdvajanju najmanje dva posto BDP-a za potrebe odbrane.